Connect with us

Znanost

Foto: Pixabay

Mikrobiologija

Biolozi usporili starenje i produljili životni vijek jedne vrste životinja

Biolozi sa Sveučilišta Kalifornija u Los Angelesu (UCLA) razvili su intervenciju koja služi kao stanični vremenski stroj – vraća sat kod ključne komponente starenja.

U studiji sa sredovječnim voćnim mušicama znanstvenici su znatno poboljšali zdravlje životinja i istovremeno značajno usporili njihovo starenje. Oni vjeruju da bi tehnika na kraju mogla dovesti do odgađanja početka Parkisnonove bolesti, Alzheimerove bolesti, raka, moždanog udara, kardivaskularnih bolesti i drugih bolesti povezanih s dobi kod ljudi.

Pristup se usredotočuje na mitohondrije, sitne generatore energije unutar stanice koji kontroliraju stanični rast i određuju hoće li one živjeti ili umrijeti. Mitohondriji često budu oštećeni s godinama, i kako ljudi stare, tako se oštećeni mitohondriji nakupljaju u mozgu, mišićima i drugim organima. Kada stanice koje ne mogu ukloniti oštećene mitohondrije, ti mitohondriji mogu postati toksični i pridonijeti širokom rasponu bolesti povezanih s dobi, rekao je David Walker, profesor integrativne biologije i fiziologije na UCLA-u i stariji autor studije.

U novom istraživanju, Walker i njegovi kolege pronašli su da se mitohondriji kod voćnih muha koje su dosegle srednju dob – što je mjesec dana unutar njihovog dvomjesečnog životno vijeka – mijenjaju iz svog originalnog malog, okruglog oblika.



“Mislimo da činjenica da mitohondriji postaju veći i duži narušavaju sposobnost stanice da očisti oštećene mitohondrije”, rekao je Walker. “Naše istraživanje sugerira da se disfunkcionalni mitohondriji nakupljaju s godinama, umjesto da budu odbačeni”.

Studija, objavljena prije par dana u časopisu Nature Communications, izvještava da su znanstvenici s UCLA-e otklonili oštećene mitohondrije tako da su razbili uvećane mitohondrije u manje dijelove – a kad su to napravili, mušice su postale aktivnije i energičnije te su bile izdržljivije. U opažanjima nakon tretmana uočeno je da su ženske voćne mušice živjele 20 posto dulje od svog uobičajenog životnog vijeka, dok su mužjaci u prosjeku živjeli 12 posto dulje.

Znanstvenici su istaknuli važnost proteina Drp1 u starenju. Barem kod mušica i miševa, razine proteina Drp1 opadaju s dobi.

Kako bi razbila mitohondrije mušica, Anil Rana, znanstvenik s UCLA-a i voditelj studije povisio je njihove razine proteina Drp1. Ovo je mušicama omogućilo odbacivanje manjih, oštećenih mitohondrija te su ostali samo zdravi mitohondriji. Sustavno povećanje razina Drp1 trajalo je tjedan dana, a počelo je kada su mušice bile 30 dana stare.

U isto to vrijeme Rana je pokazao kako gen Atg1 kod mušica također igra bitnu ulogu u okretanju sata staničnog starenja. To je napravio “gašenjem” gena, zbog čega mušice nisu uspjele ukloniti oštećene mitohondrije. Ovo je dokazalo da je gen Atg1 potreban kako bi unutar ovog postupka požnjeo učinke protiv starenja: dok Drp1 razbija uvećane mitohondrije, gen Atg1 potreban je za uklanjanje onih oštećenih.

“To je kao da smo uzeli sredovječno mišićno tkivo i pomladili ga do mladog mišića”, rekao je Walker, član UCLA-ovog Instituta za molekularnu biologiju. ” Zapravo smo odgodili gubitak zdravlja povezanog sa starosti. Sedam dana intervencije bilo je dovoljno da produžimo njihove živote i poboljšamo im zdravlje.”

Jedan određeni zdravstveni problem koji tretman adresira jest pojava curenja crijeva za koju je Walkerov tim u prethodnim istraživanjima otkrio da se obično javlja tjedan prije smrti voćne mušice. Naknadna istraživanja u drugim laboratorijima otkrila su da povećanje propusnosti crijeva predstavlja znak starenja kod crva, miševa i majmuna. U studiji koja je provedena na UCLA-u stanje je odgođeno nakon što su mušice dobile više Drp1.

Voćne mušice često se koriste u istraživanjima starenja jer njihov kratki životni vijek omogućava znanstvenicima da prate učinke određenih tretmana unutar kratkog vremenskog razdoblja, i brojne značajke starenja na staničnoj razini slične su onome kod ljudi. K tome, znanstvenici su identificirali sve gene voćne mušice i znaju kako uključiti ili isključiti pojedine od njih.

Walker se nada da bi tehnika nalik ovoj koju je razvio njegov tim za voćne mušice mogla jednog dana pomoći ljudima da uspore starenje i odgode bolesti vezane uz dob. Rekao je da činjenica da je novi pristup bio učinkovit čak i nakon kratkog vremena ima veliku važnost zato što dugoročna upotreba gotovo bilo kojeg lijeka može imati štetne posljedice kod ljudi.

Walker je rekao da je jedan od dugoročnih ciljeva njegova istraživanja razvoj lijekova koji će oponašati učinke proteina Drp1, s ciljem produljenja života ljudi, ali i onog što on naziva “vijekom zdravlja” – broja zdravih godina u životu.

U drugom dijelu eksperimenta, koji se također vršio na sredovječnim voćnim mušicama, znanstvenici su iksljučili protein Mfn koji omogućava mitohondrijima da se spoje u veće komade. Time se također produljio život mušica i poboljšalo njihovo zdravlje.

“Moće se ili razbiti mitohondrije s proteinom Drp1 ili ih se može spriječiti u spajanju aktivacijom proteina Mfn”, rekao je Rana. “Oboje ima isti učinak: smanjenje veličine mitohondrija i produljenje životnog vijeka.”

Funkciju proteina Drp1 kod životinja otkrio je Alexander van der Bliek, profesor biološke kemije na UCLA-u, ranih 2000-ih, piše Science Daily.

6 komentara

6 Comments

  1. Filip Škalic

    rujan 8, 2017 kod 6:28 pm

    nema ŠANSE da čovjek pobjedi smrt !

    • Tomislav Rašić

      rujan 11, 2017 kod 8:44 am

      Ima ako se uspijemo prebacit u robote

    • Filip Škalic

      rujan 11, 2017 kod 8:47 am

      Tomislav Rašić NE ! Tako bi čovjek mogao živjet možda 300 godina ali nakraju bi i mozak ostario i prestao funkcionirati . Pa da i nađemo takozvani lijek koji bi usporio starenje stanica samo bi produžili život a smrt nebi izbjegli .

    • Filip Škalic

      rujan 11, 2017 kod 8:49 am

      i kada bi mozak stavio u robota ti više nebi bio čovjek . bez srca nema čovjeka ,jer od srca dolazi osjećaj sreće i mučnine u moždane receptore !nebi bio kompletan i život ti nebi imao smisla

    • Ivan Kurobasa

      rujan 11, 2017 kod 12:28 pm

      Filip Škalic Osjećaj sreće i mučnine ne dolazi iz srca, nego u vidu neurotransmittera i električnih impulsa iz mozga u mozak.
      I ja se isto NADAM da čovjek neće nikad pobijedit smrt.

    • Filip Škalic

      rujan 11, 2017 kod 12:51 pm

      Ivan Kurobasa ja sam negdi čita kako je srce jako bitno za rad mozga ne samo u smislu pumpanja i kolanja krvi kroz tijelo i mozak. Možda sam krivo shvatia i napisa pročitano al svejedno šta će ti život dok ti je mozak u tijelu robota. Kada bi se našlo načina da se spriječi odumiranje i starenje stanica, to bi bilo možda dobro, al i tu mislim da bi se čovjek sam ubio nakon 150 do 200 godina života. Vjerovatno bi ga psiha na to natjerala

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Više u Mikrobiologija

Popularno

Na Vrh