Connect with us

Znanost

Fizika

Brzina svjetlosti možda nije fizikalna konstanta

Dva znanstvena rada objavljena u časopisu European Physical Journal D predstavljaju izazov uvriježenim saznanjima o prirodi vakuuma. U jednom od njih, Marcel Urban sa Sveučilišta Paris-Sud (Orsay, Francuska) i njegovi suradnici identificirali su mehanizam na kvantnoj razini koji vakuum označava kao nešto što je popunjeno parovima virtualnih čestica s vrijednostima fluktuirajuće energije. Kao rezultat toga, svojstva pripisana vakuumu, poput brzine svjetlosti, možda uopće i nisu fizikalna konstanta, već nešto što varira.

U međuvremenu, u drugoj studiji, Gerd Leuchs i Luis L. Sánchez-Soto s Instituta za fiziku svjetlosti Max Planck  u Erlangenu, Njemačka, iznose pretpostavke da su fizikalne konstante, kao što su brzina svjetlosti i takozvani otpor zrakopraznog prostora, pokazatelji ukupnog broja elementarnih čestica u prirodi.

Shvaćanje vakuuma je jedna od najintrigantnijih fizikalnih postavki. Kad ga promatramo na kvantnoj razini, vakuum nije prazan. On se popunjava stalnim pojavljivanjem i nestajanjem parova čestica, kao što su elektron-pozitron ili kvark-antikvark parovi. Ove čestice kratkog vijeka trajanja su stvarne čestice, ali njihov životni vijek je krajnje kratak. U svojoj studiji Urban i njegovi kolege znanstvenici ustanovili su detaljan kvantni mehanizam koji bi mogao objasniti magnetizam i polarizaciju vakuuma, koja se još naziva propusnost i otpor, kao i krajnju brzinu svjetlosti. Ovo otkriće je značajno jer pretpostavlja postojanje ograničenog broja čestica kratkog vijeka trajanja po jedinici zapremnine u vakuumu.

Kao rezultat toga istraživanja, postoji teoretska mogućnost da brzina svjetlosti nije konstantna kao što pretpostavlja konvencionalna fizika. Naprotiv, ona bi mogla varirati na određenoj razini neovisno o energiji svakog pojedinog kvanta elektromagnetskog zračenja, odnosno fotona, a ta odstupanja bi mogla biti veća i od onih prouzročenih gravitacijom na kvantnoj razini. Brzina svjetlosti mogla bi ovisiti o varijacijama svojstva prostora ili vremena u samom vakuumu. Fluktuacije vremena širenja fotona procjenjuju se na 50 atosekundi (attosecond = 10 na -18-u jedne sekunde ili 1 kvadrilijunti dio sekunde) po metru četvornom prijeđenog vakuuma, što bi se moglo provjeriti pomoću novih ultra-brzih lasera. S druge strane, Leuchs i Sanchez-Soto su napravili virtualni model nabijenih parova čestica, poput električnih dipola, koji su “odgovorni” za polarizaciju vakuuma.

Otkrili su da određeno svojstvo vakuuma, poznato kao otpor, koje je ključno u određivanju brzine svjetlosti, ovisi o zbroju kvadrata električnih naboja čestica, ali ne i o njihovim masama. Ako je njihova zamisao ispravna, vrijednost brzine svjetlosti kombinirana s vrijednosti otpora vakuuma je pokazatelj ukupnog broja električno-nabijenih čestica koje postoje u prirodi. Rezultati pokusa pokazuju ispravnost ove hipoteze.

Izvor: Springer

Nastavi čitati
24 komentara

24 Comments

  1. Gospodin Ivan

    travanj 4, 2013 kod 4:29 pm

    naravno,relativno je

  2. Goran Knežević Ex Knežević

    travanj 4, 2013 kod 4:30 pm

    a dokaz?

  3. Nemir Horvatić

    travanj 4, 2013 kod 4:30 pm

    …to se vec i prije poznavalo…0=

  4. Gospodin Ivan

    travanj 4, 2013 kod 4:32 pm

    kod tako velikih vrijednosti uvijek ima oscilacija.to sto nas um zeli tocnu brojku,sputava nas.

  5. Goran Knežević Ex Knežević

    travanj 4, 2013 kod 4:34 pm

    valjda će proradit ono u švicarskoj i dat neke odgovore

  6. Darko Draguljic

    travanj 4, 2013 kod 4:37 pm

    to bi značilo da je putovanje kroz vrijeme mozda moguće ili………..

  7. Mladen Prika Pogorilić

    travanj 4, 2013 kod 4:52 pm

    pa imamo i dokaz…

  8. Bratislav Cebra Milenkovic

    travanj 4, 2013 kod 5:33 pm

    mi vidimo deo iz spektra boja,vrlo je verovatno da razne “svetlosti” imaju ralicite brzine….a i ne znam zasto je putovanje kroz vreme striktno vezano za brzinu svetlosti….mozda je potrebno ici 5x brze? 😀

  9. Kristina Stančič

    travanj 4, 2013 kod 5:36 pm

    ..zašto bi i morala biti?

  10. Elvis Popović

    travanj 4, 2013 kod 5:39 pm

    Ajme komentara…

  11. Tea

    travanj 4, 2013 kod 8:11 pm

    Pa naravno da svjetlost nije konstanta. Svjetlost zavisi od elektricne dialektricnosti i magnetne permeabilnosti Tako da je c=1/sqrt (e*u)

    e-dialektricnost, u – permeabilnost

    U vakumu iznose 8.8548 10 ^-12 i 12,56 10ˇ-7

    Ako uzmemo neki drugi element, tada e i u dobijaju relativni karakter.

    Prema tome brzina svjetlosti zavisi od medijuma u kojem se krece svjetlost. Ako je to tako onda teoretski mozemo svjetlost zaustaviti, a ako “zaustavimo” svjetlost pada kao krmaca u blato TR i samim time i sva suvremena fizika.

    E sada moracu kasnije baciti na papir Maxwell-ove j-ne u Rimmanovome prostoru, i da vidim kako tenzor EMS se ponasa o tome. Cak imam ideju kako i Quantnu fiziku uvesti u to, ali nezelim o tome sada

    Pozzz

  12. Mario Jambrišak

    travanj 4, 2013 kod 6:12 pm

    ma nemate vi pojma čini mi se o svemiru a čak ni o našem planetu. pitajte više vanzemaljce pa nek vam objasne ipak su oni puno starija i razvijenija civilizacija pa nešto i znaju 🙂

  13. Tomislav Dujam

    travanj 4, 2013 kod 8:58 pm

    ubiste u pojam Einsteina, a znate koliko se namučio oko E=mc2, a sada sve pada u vodu…

  14. Dottor Zeretti

    travanj 4, 2013 kod 7:53 pm

    ovo su tricarije, izmedju 1926. i 1947. su fluktuacije iznosile i do 20 km/s, mjereno neovisno u razlicitim laboratorijima diljem svijeta. pitajte nekog fizicara da vam to objasni 🙂 podaci po godinama:
    1926.: 299.798 km/s
    1928.: 299.778 km/s
    1932-5.: 299.774 km/s
    1947.: 299.792 km/s

  15. Jeras

    travanj 4, 2013 kod 10:47 pm

    Stop it.Just stop it.

  16. Ivan Vranjković

    travanj 4, 2013 kod 10:01 pm

    putovanje kroz vrijeme je teoretski moguce,ali samo u buducnost 🙂 teorija relativnosti !

  17. Dorela Dujmusic

    travanj 4, 2013 kod 10:08 pm

    Da brzina svjetlosti nije konstanta, znamo otkako je Einstein svoju teoriju relativnosti morao preimenovati u opću teoriju relativnosti, gdje ju definira kao graničnu brzinu.
    To odlično kritizira Ivan Supek, kada kaže da je smiješno da je teoriju relativnosti iznio onaj koji misli da je brzina svjetlosti apsolutna.
    To bi bile osnove!
    A da vi počnete pisati o cipelama i modi? Jer očigledno niste stručni po pitanju znanosti.
    Mislim da je ovdje prigodno citirati Einsteina: “Svemir i ljudska glupost su beskrajni, ali ja baš nisam siguran za ovo prvo.”

  18. Dorela Dujmusic

    travanj 4, 2013 kod 10:09 pm

    Poštedi ovaj planet svog čestičnog djelovanja! 😉

  19. Mario Jambrišak

    travanj 5, 2013 kod 6:10 pm

    možda imaš i pravo. baš pišem jednu knjigu koja je sve samo ne čestita,to očito ljudi vole,pa ču im dat materijala za čitanje 🙂

  20. Dorela Dujmusic

    travanj 6, 2013 kod 6:26 pm

    Tog sam se i bojala! Baš nam treba znanstveno nepismena jedinka koja će reklamirati vanzemaljce.
    Preporučam knjigu Carl Sagana: “Svijet progonjen demonima. Znanost kao svijeća u tami.”
    Citiram opis knjige: “Bojim se, piše Carl Sagan, da će, približavanjem kraja milenija, pseudoznanost i praznovjerje biti sve privlačniji, a sirenska pjesma nerazumlja sve zvonkija i zavodljivija. Uistinu, u našem, u sve većoj mjeri tehnološkom, društvu, većina ljudi znanstveno je nepismena. Prije ili kasnije, piše Sagan, ta će nam zapaljiva smjesa neznanja i moći prasnuti u lice.”
    Također bih preporučila i njegovu knjigu “Kozmos”. On je veliki znanstvenik i veliki pigmalion. Naučit će te cijeloj kozmologiji na jednostavan način.

  21. Mario Jambrišak

    travanj 8, 2013 kod 11:51 am

    nisi sigurna jer razmišljaš u jednom pravcu sa ograničenjem. i nemoj se držati teorija one samo ograničavaju široka razmišljanja.

  22. Dorela Dujmusic

    travanj 8, 2013 kod 6:12 pm

    Ta tvoja “široka razmišljanja” nazivamo teorijama.
    Sigurna sam da je ljudska glupost beskrajna. Kada misliš da si najveću budalu odradio, naletiš na još veću.

  23. Igor Kmoniček

    travanj 24, 2013 kod 11:36 pm

    Previše varijabli su tu u pitanju da je mi svedemo na jednostavnost i pri tome kažemo da je takvo nešto konstanta, naravno od neke točke se moralo krenuti da bi postojalo shvaćanje, a pošto nismo kako treba počeli ispitivati ponašanje atoma, materije, itd. u sasvim drugačijim uvjetima, jer naravno nemamo uvjete za to, ne možemo znati nego samo teorizirati o tome.

    Treba realno sagledati stvari, i shvatiti da “sve” je moguće, samo ono bitno, a to je pitanje je vremena kada ćemo dobiti odgovor na takva pitanja.

    Pozdrav !

  24. Franjo

    srpanj 21, 2013 kod 5:02 am

    Dorela Dujmusic, svemir je knjiga od 10,000 stranica, a naša znanost zna tek možda 100. Zato reći “to je nemoguće, pročitaj knjigu tu i tu, vidjet ćeš da je tako” zvuči pomalo blesavo. Tko može biti siguran da je nešto tako-i-tako, osim idiota ili tvrdog vjernika.

    Svaki dan otkrivamo nove stvari, a neke od tih stvari mogu znači da je sve što smo znali o svijetu pogrešno.

    U jednom eksperimenu Chris Robinson je 10 dana zaredom uspio predvidjeti na koje mjesto će ga odvesti za 24 sata. A čak ni ljudi koji su ga vodili to nisu znali do par minuta prije polaska. No on je pogodio sa 100% točnosti. Normalno, moguće je da se radi o hoaxu, ali Chris poziva svakoga da provjeri njegove sposobnosti. Ako je istina to što on može, onda masu fizikalnih zakona pada u vodu.

    Prije 20-tak godina istraživači su otkrili da budući događaji mogu utjecati na sadašnje. Drugim riječima, nešto što će se tek dogoditi utječe na ono što se već dogodilo. Apsurd, ali eksperimenti pokazuju da to funkcionira na kvantnoj razini, a može se primjeniti i na makro razini. Carl Sagan to nije znao.

    Idemo dalje, što bi rekao bivši premijer. Teorija koja u zadnje vrijeme postaje sve popularnija je da je naš svijet simulacija. Ne, to nije zbog filma Matrix. Ta teorija je (u malo izmijenjenoj verziji) postojala i prije više tisuća godina u staroj Indiji. Ali sa razvojem kompjutora sve je više ozbiljnih znanstvenika počelo razmatrati tu mogućnost. Ne zato jer zvuči zabavno, nego zato jer bi to objasnilo neke čudnovate kvantne fenomene za koje postojeće teorije nemaju objašnjenje.

    Stoga, budite otvorenog uma. Možda svijet nije ni blizu onakav kakvim ga zamišljate. Nova otkrića se rade svaki dan. Znamo tek mali komadić istine o svemiru, a i taj mali komadić možda nije skroz točan.

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Fizika

Popularno

Advertisement
Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh