Connect with us

Znanost

Neuroznanost

Čitanje misli, otiskivanje mozga i zakonodavstvo


Što ako bi porota mogla odlučivati o čovjekovom zločinu kroz čitanje misli? Što ako čitanje misli optuženika može odati njegovu krivnju? I od čega se uopće sastoji „predumišljaj” za izvršenje ubojstva?

(Izvor slike: Knowing Neurons)

U članku „Neurolaw” časopisa WIREs Cognitive Science, autori Walter Sinnott Armstrong i Annabelle Belcher ocjenjuju mogućnosti revolucionarnog utjecaja i primjene kognitivne znanosti na zakonodavstvo.

‘Neurozakonodavstvo’, odnosno pravna neuroznanost, temelji se na istraživanju kognitivne, psihološke i sociološke neuroznanosti i njihov utjecaj na pravni sustav. Svaka od navedenih struka dala je značajan doprinos u jasnijem razumijevanju funkcioniranja mozga, ujedno pomažući napredovanju i samog neurozakonodavstva.

Jedno od najkontroverznijih načina na koji se u sudnicama neuroznanost rabi je kroz tzv. „čitanje misli” i otkrivanje mentalnog stanja pojedinca. Iako jedino još sudnice u Novom Meksiku dozvoljavaju uporabu tradicionalnog detektora laži, odnosno poligrafa, postoje tvrtke koje tvrde da pomoću neuroznanstvenih metoda otkrivaju laži. Neke od tih metoda uključuju elektroencefalografiju (EEG), u kojoj se grafički prikazuje električna aktivnost mozga koja se registrira preko elektroda postavljenih na površinu glave. Ova široko usvojena metoda već je primijenjena unutar dvije forenzičke tehnike i korištena u pojedinim sudnicama u SAD-u: otiskivanje mozga (eng. brain fingerprinting) i potpisivanje električnim moždanim valovima (eng. brain electrical oscillations signature).

Otiskivanje mozga ispituje „lažno znanje” ili pamćenje kakvo bi imala osoba koja se osjeća krivom. Drugi oblici otkrivanja krivnje koristeći funkcionalnu magnetsku rezonancu (fMRI) temelje se na pretpostavci da je laganje, ili pak suprotno govorenje istine, povezano s različitim moždanim aktivnostima, i to u zasebnim područjima mozga. Takvi i ostali potencijalni oblici „čitanja misli” još su u tijeku razvoja i promatranja, ali bi s vremenom mogli imati dalekosežno značenje pri raznim sudskim sporovima.

„Neki zagovornici neurozakonodavstva zaista vjeruju da će neuroznanost uskoro biti široko primjenjiva u pravnom sustavu, te da će postati glavni pokretač promjena u materijalnom pravu i procesnom pravu. Ostali predvodnici neuroznanosti pak nude stroži osvrt, pozivajući na oprez, kako bi prevenirali zlouporabu neuroznanstvenih metoda u sudnicama, zakonodavstvu, zatvorima, i drugim pravnim ustanovama. Kako god bilo, pravnici i neuroznanstvenici trebaju zajedno raditi u području neurozakonodavstva”, zaključuju autori.

Tražili ste na googlu:

čitanje misli

1 komentar

1 komentar

  1. Tomislav Tomic

    travanj 25, 2015 kod 12:59 pm

    onda odvjetnici neće biti potrebni- “kadija te tuži, kadija ti sudi”(turc.)

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Neuroznanost

Popularno

Advertisement
Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh