Connect with us

Znanost

Genetika

Crijevni mikrobi bi mogli biti rješenje za gojaznost

Raznovrsne klice u našem probavnom sustavu igraju veću ulogu za zdravlje čovjeka nego što se ranije mislilo, utječući na pretjeranu debljinu i sve ostale metaboličke funkcije. Desetinu ukupnih stanica u ljudskom tijelu čine mikrobi koji žive u našim tijelima i obavljaju mnogobrojne životno važne funkcije. Znanstvenici se koriste genetikom kako bi otkrili zašto su određeni mikrobi prisutni u ljudskom tijelu. Oni igraju tako veliku ulogu da će s vremenom utjecati na nas više nego sami geni.

Jedan tim znanstvenika je nedavno završio katalog od 3.3 milijuna gena mikroba u probavnom sustavu. Njihov je rad vodio Junjie Qin s Instituta Beijing Genomics. Druga grupa znanstvenika se usmjerila gene domaćina koji napadaju gene mikroba – stanovnika crijeva. Otkrili su kako gubitak jednog jedinog gena dovodi do potpune promjene u mikrobiotskim zajednicama i do povećane otpornosti na inzulin, gojaznosti i ostalih nepogodnih metaboličkih funkcija.

Područje proučavanja crijevnih mikrobiotskih zajednica je procvalo posljednjih godina, nakon desetljeća provedenih u sjeni. Kako kažu autori časopisa Science: “Nemogućnost umjetnog uzgoja većine crijevnih bakterija dovodi do nerazumijevanja njihove uloge i predstavlja izazov za sve znanstvenike, ali mogućnost sekvencijalne obrade genoma čovjeka, čini ovaj posao daleko lakšim.” Broj mikroorganizama u ljudskim crijevima se odavno pretpostavljao, ali broj od 3.3 milijuna mikrobnih gena je bio zaista neočekivan”, kaže Jun Wang, suradnik časopisa Nature study. “Osim toga, iznenadilo nas je i to što su se kod 124 pojedinca u Danskoj i Španjolskoj, pojavili isti mikrobiotski geni”, dodaje Jun Wang. “Više od 99 posto gena ovih mikroorganizama koji žive u našim crijevima imaju funkcije koje su bitne za naše zdravlje. One sintetiziraju vitamine, minerale, određene spojeve koje naše tijelo samo ne može proizvesti, a igraju važnu ulogu u našem imunološkom sustavu”, ističe Wang.

Wang i njegovi kolege već imaju sljedeći korak na umu. Uzorci za genetski katalog došli su iz dvaju grupa gojaznih ljudi: onih s bolesnim probavnim sustavom i onih sa zdravim crijevnim sustavom. Genetska analiza mikrobnih stanovnika naših crijeva jasno razdvaja zdrave pacijente od bolesnih, što ukazuje na nove mogućnosti dijagnoze i uspješnija liječenja. Kako sve više ljudi diljem Amerike ima problema sa gojaznosti i ostalim metaboličkim problemima, sve veći broj istraživanja na ovom području je sugerirao da uzroke ovih problema treba tražiti u genima crijevnih mikroorganizama, a ne u genima ljudskih stanica.

Znanstvenik Gewirtz i njegov tim pratili su ponašanja crijevnih mikroorganizama kod miševa. Otkrili su kako je veoma važno što je otkriveno kako je gojaznost povezana s inzulinskom rezistencijom i dijabetesom tipa 2. Međutim, što nastaje prvo još uvijek nije jasno. Zaključeno je da zbog loše prehrane i suvremenog sjedilačkog života gojaznih ljudi ima sve više i više u svijetu. Njihova istraživanja će se uskoro primijeniti na ljude, jer je velika vjerojatnost da se takvi mikroorganizimi nalaze i u ljudima. Njegova grupa znanstvenika je već počela novo istraživanje, kako bi se usporedili ljudski geni zdravih i gojaznih osoba i kako bi se provjerilo koliko se istih mikroorganizama nalazi u ljudskom i mišjem tijelu.

Znanstvenici kažu kako još uvijek ne mogu sa sigurnošću govoriti o tome kada se u ljudskom tijelu javljaju mikroorganizmi, jer se svatko rađa sterilan. Ne znaju kada poslije poroda započinje kolonizacija i kada se postiže stabilnost u metabolizmu. Gewirtz vjeruje u najbolje i kako sam kaže: “U posljednjih 50 godina ljudski genom se malo promijenio, ali je genetika jako napredovala u tom razdoblju.”

Wang i njegovi kolege znanstvenici ističu kako imaju želju napraviti knjižnicu genoma mikroogranizama u ljudskim crijevima te će, čim se nešto više sazna iz genetike, odmah biti na raspolaganju i ciljane terapije za metaboličke probleme.

Izvor: scientificamerican.com

Life is a sexually transmitted disease and there is a 100% mortality rate.

Ostavi komentar

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Genetika

Popularno

Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh