Connect with us

Znanost

Arheologija i paleontologija

Crna smrt je pravila razliku među žrtvama

Crna smrt, koja je desetkovala populaciju Europe i drugih područja sredinom 14. stoljeća možda nije bila slijepo nediskriminirajući ubojica, kako se ranije mislilo. Analiza 400 kostura sa londonskog groblja za žrtve crne smrti pokazuje da infekcija nije jednako pogađala sve, kažu istraživači.

Antropologinja, Dr. Sharon DeWitte, sa Sveučilišta u Albanyu, u New Yorku, i profesor na Državnom Sveučilištu Pennsylvanije  James Wood, kažu da je kuga ubila mnogo sasvim zdravih ljudi. Ipak su, u Proceedings of the National Academy of Sciences, rekli da je bilo vjerojatnije da će umrijeti oni koji su već bili slabog zdravlja prije pandemije. „Mnogi su ljudi pretpostavljali da je crna smrt ubijala ne praveći razlike, samo zbog tako velike smrtnosti,“ kaže DeWitte. „Postojala je tradicija u mišljenju da je crna smrt bila jedinstven slučaj gdje nitko nije bio siguran, i da je, čim ste bili izloženi bolesti, sve bilo gotovo. Imali ste tri do pet dana, i to je bilo to.“

Ipak, istraživači su otkrili da je zdravstveno stanje prije zaražavanja bolešću igralo ulogu u odluci da li će osoba preživjeti. Kuga, koja je trajala od 1347 – 1351,  bila je jedna od najsmrtonosnijih epidemija u ljudskoj povijesti, ubivši, prema nekim procjenama, oko 75 000 000 ljudi, uključujući do 50% pogođene populacije Europe. Zvali su je crna smrt zbog crnih točaka, koje je ova bubonska vrsta kuge uzrokovala na koži.

DeWitte i Wood analizirali su kosture koji su otkriveni za vrijeme iskopavanja londonskog East Smithfield groblja za žrtve crne smrti, 1980 – ih. Za usporedbu su koristili 291 kostur iz vremena prije epidemije crne smrti, iz Belgije, koji su potjecali iz istog razdoblja. Znanstvenici su procijenjivali dob žrtava u vrijeme njihove smrti, i tražili koštane anomalije, koje bi pokazale da su ljudi imali zdravstvenih problema prije nego su umrli od kuge.

Pronašli su takve anomalije kod mnogih kostura, koje su ukazivale da su ovi ljudi iskusili neuhranjenost, manjak željeza i infekcije, daleko prije dolaska crne smrti. Omjer londonskih kostura koji su pokazivali znakove slabog zdravlja, i onih relativno dobrog zdravlja, ukazao je da je kuga bila selektivna po pitanju koga će ubiti, kažu istraživači. Najvjerojatniji razlg za smrti „oštećenih“ žrtava, bila je loša prehrana, koja je oslabila njihov imunitet, kažu autori. Govore da su stručnjaci vjerovali da je crna smrt ubijala ne diskriminirajući jer je bila toliko zarazna, a europsko stanovništvo toliko imunološki nespremno.

„Crna je kuga bila jako zarazna, i bez sumnje ubila mnogo, inače zdravih, ljudi za koje je postojala mala vjerojatnost da bi umrli pod normalnim uvjetima smrtnosti,“ napisali su. „Ovi rezultati pokazuju da crna smrt nije ubijala bez diskriminacije, ali je diskriminirala manje oštro nego što je to normalno kod smrti.“ Znanstvenici misle da je kugu uzrokovala Yersinia pestis, bakterijska bolest koja se buhama širi sa štakora, još uvijek ubija 100 – 200 ljudi godišnje.

 

Izvor: abc.net.au/science

Tražili ste na googlu:

crna smrt, crna smrt kuga, kuga crna smrt

Life is a sexually transmitted disease and there is a 100% mortality rate.

Ostavi komentar

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Arheologija i paleontologija

Popularno

Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh