Connect with us

Znanost

Astrofizika

Crvene eksplozije: otkriven tajni život sustava binarnih zvijezda

Profesorica sa Sveučilišta u Alberti otkrila je da svemirska događanja u koja su uključene binarne zvijezde proizvode tako snažnu eksploziju da je sjaj gotovo jednak sjaju eksplodirajuće zvijezde, supernove.

Slike svemirskoga teleskopa Hubble prikazuju širenje, eksploziju svjetla crvene divovske zvijezde (NASA/ESA)

Natalia Ivanova, teoretičarka astrofizike, ističe kako su istraživači dugo vremena raspravljali o tome što se događa kada se zvijezde u binarnome sustavu, dvije zvijezde koje kruže jedna oko druge, spoje u “zajedničkom omotaču” tako da izgledaju kao jedno nebesko tijelo.

“Kad završi ovaj dramatični kanibalistički događaj postoje dva moguća ishoda: ili se te dvije zvijezde stope u jednu ili se početni binarni sustav preobrazi u kratkotrajni egzotični binarni sustav”, rekla je Ivanova.

Ovaj događaj, pretpostavlja se, može završiti u periodu od desetak dana pa do nekoliko stotina godina – što je jako kratko vrijeme kad razmatramo svemirske procese ovakvih razmjera, kaže Ivanova.

Više od polovice zvijezda u svemiru su binarni sustavi, ali, kako kaže Ivanova, do sada nije bilo poznato kako bi one trebale izgledati kada se nađu u zajedničkome omotaču.

Nakon analize fizikalnih procesa koji se događaju u vanjskim slojevima zajedničkoga omotača, istraživači sa Sveučilišta u Alberti otkrili su da se vruća i ionizirana tvar u njemu hladi i širi, a zatim ispušta energiju u obliku jarkocrvenih eksplozija svjetlosti.

Ivanova je povezala ove, u teoriji pretpostavljene, izljeve svjetlosti iz zajedničkoga omotača s nedavno otkrivenima svjetlećim crvenim novama koje su samo malo manje sjajne od supernova.

“Naše istraživanje pokazuje kako identificirati događaje poput spajanja u zajednički omotač, ali ujedno objašnjava i sjaj koji nastaje tijekom toga događaja”, kaže Ivanova.

Ivanova je predsjedavajuća u Kanadskome istraživačkom odjelu za astronomiju i astrofiziku i bila je vodeća istraživačica ovoga rada u kojemu joj je asistirao Ph.D. doktorand Jose Luis Avenando Nandez. Istraživanje je objavljeno u časopisu Science.

Izvor: University of Alberta

2 komentara

2 Comments

  1. Jahac Rumene Kadulje

    29 siječnja, 2013 kod 10:47 pm

    dobro. A kad ce netko otkrit da su sunca i planeti ovojnice oko crne rupe? To mene zanima? I da svim procwsima rupa upravlja na subatomskim razinama i djelujuci na prametar mi neke ocite pojave ne zamjecujemo?

  2. Đordan Dragan

    30 siječnja, 2013 kod 12:07 am

    Makrokosmos nam i nije toliko čudesan. Čak nas ni ne plaši. Bliža odrednica je lep. Da, prelep je. Možda zato što nam to i nije tako strano. Sve to mi sami doživljavamo u svom mikrokosmosu. Identično.

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Astrofizika

Popularno

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh