Connect with us

Znanost

Arheologija i paleontologija

CT mumija otkriva da su i lovci-skupljači imali začepljene arterije

Prema novom istraživanju objavljenom u časopisu The Lancet, prapovijesni lovci i skupljači su, kao i 4,6 milijuna Amerikanaca, imali začepljene arterije, otkrivajući da stvaranje plaka koji uzrokuje krvne ugruške i srčane i moždane udare nije isključivo rezultat prehrane bogate mastima i sjedilačkog načina života.

(Credit: Knjiga “Atherosclerosis across 4000 years of human history”)

Istraživači su napravili CT na 137 mumija s četiri kontinenta i pronašli plak u arterijama u svakoj populaciji podvrgnutoj istraživanju, od lovaca-skupljača s Aleutskih otoka do drevnih pripadnika Pueblo naroda s jugozapada SAD-a. Njihova otkrića pružaju važan zaokret u razumijevanju aterosklerotske vaskularne bolesti, koja je vodeći uzrok smrti kod ljudi u razvijenim zemljama: dok moderni stil života može ubrzati razvoj plaka u arterijama, prevalenca bolesti tijekom ljudske povijesti pokazuje da možda postoji temeljna veza s upalnim procesima i starenjem.

“Ovo nije bolest modernoga doba, već osnovna značajka starenja u svim populacijama”, izjavio je Caleb Finch, profesor na Sveučilištu Južna Kalifornija (USC), profesor gerontologije na Školi za gerontologiju Davis na Sveučilištu Južna Kalifornija, te glavni autor studije. “Ispostavilo se i da je čovjek iz brončanog doba prije 5000 godina imao kalcificirane, karotidne arterije” rekao je Finch, pozivajući se na Oetzija ili Ledenog čovjeka, mumiju čovjeka koji je živio oko 3200. god.p.n.e., a koja je otkrivena u glečeru na Dolomitskim Alpama 1991.god.

Zajedno s Gregoryjem Thomasom iz medicinskog centra Long Beach Memorial, Finch je bio dio tima koji je već ranije pokazao da egipatske mumije imaju kalcificirane lezije na stijenkama arterija koje ukazuju na uznapredovalu aterosklerozu.

Drevni Egipćani mumificirali su jedino članove kraljevskih obitelji ili ljude koji su živjeli privilegiranim načinom života. Nova studija, koju su proveli Thomas i Randall Thompson sa Srednjoameričkog Instituta za srce Sveti Luka u Kansas Cityju, ispitivala je mumije s četiri drastično različitih područja što se tiče klime i prehrane – i iz kultura koje su mumificirale i obične ljude, kao što su narodi drevnog Perua, preci Pueblo naroda, drevni Aleuti i Egipćani.

“Naša studija pokazuje da smo svi pod rizikom od obolijevanja od ateroskleroze, bolesti koja uzrokuje srčane i moždane udare, bez obzira na rasu, način prehrane i stil života“, izjavio je Thomas, medicinski ravnatelj Instituta za srce i vaskularni sistem Memorial Care, Long Beach Memorial. “Iz tog razloga svi moramo paziti na našu prehranu, težinu i redovito vježbanje kako bi smanjili taj učinak. Podaci dobiveni od pojedinaca iz pretpovijesnih kultura naroda Perua i Indijanaca koji su živjeli uz rijeku Colorado i drevnih Aleuta tjeraju nas da razmišljamo izvan okvira i potražimo druge faktore koji uzrokuju srčana oboljenja.”

Istraživači su ustanovili vjerojatnu ili definitivnu aterosklerozu u 34% ispitanih mumija, s izraženijom arterijskom kalcifikacijom kod mumija koje su bile starije životne dobi u vrijeme smrti. Ateroskleroza bila je jednako prisutna kod mumija oba spola.

“Pronašli smo da su srčana oboljenja serijske ubojice koje vrebaju čovječanstvo tisućama godina”, dodao je Thompson. “U zadnjem stoljeću, kardiovaskularne bolesti zamijenile su zarazne bolesti kao vodeći uzrok smrti širom svijeta. Česta je pretpostavka da je veća pojava ateroskleroze povezana sa stilom života i kad bi moderni ljudi mogli oponašati predindustrijske životne stilove ili čak one lovaca-skupljača, ateroskleroza, ili bar njena klinička manifestacija, bi se mogla izbjeći. Naša otkrića bacaju sumnju na te pretpostavke i mi, u najmanju ruku, mislimo da predlažu da su naša shvaćanja ateroskleroze nepotpuna, i da bi ateroskleroza mogla biti svojstvena procesu starenja.”

Sljedeći zadatak međunarodnog tima istraživača bit će biopsija drevnih mumija kako bi se bolje razumjela uloga kroničnih infekcija, upala i genetike u promicanju prevalence ateroskleroze.

“Ateroskleroza počinje vrlo rano u životu. U Sjedinjenim Američkim Državama većina djece ima kvržice na svojim arterijama. Čak i mrtvorođenčad ima sićušna žarišta stanica upale. Ali okolišni faktori mogu ubrzati ovaj proces”, zaključuje Finch, naglašavajući rezultate studija koji pokazuju na veći nivo plaka kod djece koja su izložena dimu duhana ili kod djece koja su pretila.

Izvor: University of Southern California

Carpe diem. Seize the day, boys. Make your lives extraordinary.

1 komentar

1 komentar

  1. Milica Vučković

    ožujak 21, 2013 kod 7:26 pm

    Eeeee,vidite a stalno su trcali…a meni kazu da se ne krecem dovoljno….a bila sam bolnicka sestra,ha.

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Arheologija i paleontologija

Popularno

Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh