Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Planete i mjeseci

Curiosity pronašao suho korito jezera na Marsu

Kamenja koja je Curiosity pronašao na Marsu. (Credit NASA)

Jednom davno, na dnu kratera Gale na Marsu, nalazilo se jezero širine i dubine Finger jezera u državi New York. Punilo se rijekama koje su utjecale u njega. Kad bi bilo moguće stajati na obalama tog jezera, možda biste vidjeli snijeg ili leda na vrhovima planina u daljini.

Kamenja koja je Curiosity pronašao na Marsu. (Credit NASA)

Kamenja koja je Curiosity pronašao na Marsu. (Credit NASA)

Nakon svojih prvih stotinu dana, ili sola, na Crvenom planetu, NASA – in rover Curiosity otkotrljao se do tog jezerskog korita, sada suhog naravno. Rover je fotografirao usputno kamenje i izbušio je dvije rupe iz kojih je uzeo uzorke. Iz tih su uzoraka znanstvenici ustanovili da je to jezero zaista postojalo i da voda u njemu i nije bila tako vanzemaljska u odnosu na vodu na Zemlji. Voda je bila relativno pH neutralna i niskog saliniteta. „Poprilično sam uvjeren da bi ta voda bila svježija od morske vode,“ izjavljuje Scott McLennan, geoznanstvenik sa Sveučilišta Stony Brook u New Yorku, koji radi na ovom istraživanju i na povezanim istraživanjima koja se temelje na podacima dobivenim iz Curiosityja. „Moguće je da su u njoj živjeli mikrobi, iako Curiosity nije pronašao nijedan izravni dokaz o životu na Marsu, niti je za to dizajniran.“

Ova otkrića su samo dio ostalih velikih istraživanja koja su objavljena u časopisu Science, a da su se koristila podacima dobivenim iz Curiosityja. U drugim istraživanjima, znanstvenici su katalogizirali uzorke tla na koje je Curiosity naišao i ustanovili su da je moguće da postoji malo vode u marsovskoj prašini koju će budući znanstvenici možda izvući iz nje. Pomoću ovog niza istraživanja, znanstvenici su otkrili puno više o povijesti vode, stijena i radijacije u krateru Gale. Također su ustanovili gdje treba potražiti organske sastojke, molekule koje su potrebne za razvoj većine oblika života i koje razni oblici života proizvode. Iako nisu pronašli nikakve organske sastojke,smatraju da je to moguće ako se traži na pravim mjestima. Problem je u tome da je površina Marsa izložena radijaciji koja rastavlja organske spojeve, tako da će ih biti teško otkriti čak ako su ikad i postojali na Marsu.

U zaljevu Yellowknife, Curiosity je naišao na slojeve stijena za koje znanstvenici misle da su ih nataložile rijeke ulijevajući se u jezero na nižoj nadmorskoj visini. Curiosity je pronašao tek male količine soli u stijenama, kao i minerale koji ne bi mogli opstati u vodi koja nije pH neutralna. Također su pronađeni minerali koji su pokazali da je ta voda jednom sadržavala spojeve važne za jednu bakteriju –  chemoautholithotrophs, koje dobivaju energiju iz minerala  u stijenama oko njih. „Imamo mnogo dokaza o tim bakterijama iz drevnih stijena na Zemlji koje bi mogle opstati u točno istom okolišu,“ kaže McLennan.

Znanstvenici smatraju da su vode iz kratera Gale na površinu izvirale poprilično svježe, a da su se potom u njoj otapali minerali iz okolnih stijena. Sediment u krateru također ukazuje da je voda u tom krateru postojala  prije 1500 godina, iako ti proračuni nisu baš precizni – moguće da je to bilo prije stotina tisuća godina. Jezero se vjerojatno ponekad isušilo, a potom se napunilo podzemnim vodama koje je Mars jednom možda imao. Geokemičari se još uvijek spore oko ove teorije.

Curiosity je opremljen i posebnim alatom koji uzorke tretira vrućinom i onda bilježi koje plinove stijene ispuštaju. Neke od tih analiza otkrile su dokaze prisustva ugljika i dušika na Marsu, a oba dva spoja su nužna za nastanak života. Međutim, znanstvenici nisu uspjeli otkriti da li pronađeni ugljik dolazi od minerala ili organskih molekula.

Znanstvenici nisu uspjeli pronaći daljnje dokaze organskih molekula zbog intenzivnog kozmičkog zračenja koje djeluje na Mars kroz rijetku atmosferu. No, jedan drugi tim i dalje pokušava pronaći organske molekule. Modelirali su način na koji je vjetar na Marsu djelovao na stijene u krateru Gale. Njihovi su rezultati pokazali gdje usmjeriti  Curiosity kako bi pronašao stijene koje su manje vremena bile izložene kozmičkoj radijaciji. Te bi stijene još uvijek mogle sadržavati  netaknute organske molekule.

Jedan je tim izmjerio radijaciju kojoj je Curiosity bio podvrgnut otprilike 300 dana. Mjerenja su pokazala s čim su se prošli mikrobi trebali nositi i od čega bi se budući ljudski posjetitelji trebali zaštititi. Astronauti  koji će letjeti na Mars i ostati tamo 500 –tinjak dana, pri povratku kući bili bi izloženi radijaciji od 1000 milisiverta. To je deset puta više radijacije od radijacije koja djeluje na astronaute tijekom njihovog šestomjesečnog boravka na Svemirskoj stanici.

Izvor: PopSci

8 komentara

8 Comments

  1. Boris Boris

    16 prosinca, 2013 u 3:04 pm

    sto znaci da je voda ‘svjeza’? mislite na slanost?

  2. Josip Žaper

    16 prosinca, 2013 u 3:45 pm

    Pravi atom života nije ugljik, već dušik, a on se može jednostavno detektirati skenirajučom ekscitacijom(spektrometrijom). Naravno, dušik može biti kao heteroatom u organskoj molekuli.

    • Boris Boris

      16 prosinca, 2013 u 5:47 pm

      nisam toliko obrazovan u ovom podrucju, ali ako se traze dokazi o nekadasnjem postojanju zivota i ako se fiksiramo na isti oblik zivota kao na zemlji, zar nije ugljik ono sto se trazi?

    • Josip Žaper

      17 prosinca, 2013 u 3:37 pm

      Ugljik je osnovna gradivna tvar svakog živog organizma, ali dušik je osnovna komponenta proteina, bez kojih nema složenijeg oblika života. Možda se traži ugljik, jer je dosta zastupljen i kod litotrofa(mikroorganizama koji “jedu” stijene). No, potvrda dušika je direktan pokazatelj života, pa čak i bez dodatnih mikrobioloških analiza.

  3. Arman Šabanović

    16 prosinca, 2013 u 5:39 pm

    Ma daj bolan ne serite više!

  4. Kajević Mustafa

    16 prosinca, 2013 u 5:48 pm

    Pa i na Marsu će trebati Amerikanci da uvedu demo(n)kratiju ako utvrde da su i gore još totalitarni režimi kau u Iraku, libiji itd.

  5. Krešimir Merkat

    16 prosinca, 2013 u 7:30 pm

    Lako je to. Neka nađe para u novčaniku prosječnog hrvata. To bi bilo epohalno otkriće !

  6. Igor 2.

    7 studenoga, 2014 u 7:07 pm

    Od uvjek (ne baš) sam znao da na Marsu je imalo vode
    Mars je najzanimljiviji planet (pored Zemlje) u Sunčevu sustavu

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Možda će vas zanimati

Planete i mjeseci

Sonda je poznata pod nazivom kopač ili bušilica, a proizvod je Njemačkog zrakoplovnog centra (DLR)

Svemir

NASA razmišlja o ovom projektu još od 2018. godine.

Svemir

Sustav je trenutno u fazi ispitivanja i koristi rover Perseverance koji je sletio na Mars u srpnju.

Planete i mjeseci

MOXIE instrument bi trebao proizvesti šest do deset grama kisika na sat.