Katkad je nevjerojatno što „obični“ otpad ima u sebi. Izgleda kako se tamo kriju velike količine zlata, bakra i aluminija. A ono najbitnije je da su u pitanju velike vrijednosti.
Znanstvenici nam ukazuju na prava mala bogatstva koja se skrivaju na deponijima diljem Europe.
Zbog toga su i završili prvu studiju o svim mogućim dragocjenim materijalima koji se nalaze na velikim deponijima smeća i na otpadu diljem Europe, i sve to u sklopu projekta nazvanog ProSUM koji se provodi na razini Europske unije.
Konzorcij od ukupno 17 partnera, koji predstavljaju razne istraživačke institute te geološke institute i industriju, pokrenuo je u srijedu internetsku bazu podataka koja pruža informacije o “urbanim rudnicima”. Upravo tamo je detaljno navedeno sve o dragocjenim sirovinama skrivenim u raznim odbačenim baterijama i akumulatorima, u elektroničkim uređajima ili na otpadima za vozila diljem EU.
Cilj cijelog tog projekta ProSUM je pokušati utvrditi koje su inovativne mogućnosti za korištenje sekundarnih izvora kritičnih sirovina (KS) u reciklažnoj industriji te također istaknuti područja na kojima se nalaze bakar, aluminij i zlato koji vrijede više milijardi dolara.
Grupa, koja također uključuje i Sveučilište UN-a, navodi kako su bogat izvor spomenutih svih sirovina i otpadi vozila. Tu se nalaze sirovine poput litija iz električnih automobila ili čelika i magnezija. Ističu kako je u odbačenim pametnim telefonima koncentracija zlata čak 25 puta veća nego što je to slučaj u najbogatijoj podzemnoj rudi.
Projekt ProSUM radi na tome da uspostavi europsku mrežu znanja o raznim sekundarnim izvorima kritičnih sirovina, jer su one od vitalne važnosti za naše današnje visoko tehnološko društvo.
Svrha navedenog projekta je prikupiti i koordinirati podatke o sekundarnim izvorima svih kritičnih sirovina te također usporediti karte zaliha iz različitih “urbanih rudnika”.
Projekt ProSUM se financira iz programa Obzor 2020 (Horizon 2020) Europske unije za inovacije i istraživanje u razdoblju od 2014. do 2020.
