Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Ekologija i okoliš

Deponiji EU skrivaju prava bogatstva

U smeću se kriju velike količine zlata, bakra i aluminija

Katkad je nevjerojatno što „obični“ otpad ima u sebi. Izgleda kako se tamo kriju velike količine zlata, bakra i aluminija. A ono najbitnije je da su u pitanju velike vrijednosti.

Znanstvenici nam ukazuju na prava mala bogatstva koja se skrivaju na deponijima diljem Europe.
Zbog toga su i završili prvu studiju o svim mogućim dragocjenim materijalima koji se nalaze na velikim deponijima smeća i na otpadu diljem Europe, i sve to u sklopu projekta nazvanog ProSUM koji se provodi na razini Europske unije.

Konzorcij od ukupno 17 partnera, koji predstavljaju razne istraživačke institute te geološke institute i industriju, pokrenuo je u srijedu internetsku bazu podataka koja pruža informacije o “urbanim rudnicima”. Upravo tamo je detaljno navedeno sve o dragocjenim sirovinama skrivenim u raznim odbačenim baterijama i akumulatorima, u elektroničkim uređajima ili na otpadima za vozila diljem EU.

Cilj cijelog tog projekta ProSUM je pokušati utvrditi koje su inovativne mogućnosti za korištenje sekundarnih izvora kritičnih sirovina (KS) u reciklažnoj industriji te također istaknuti područja na kojima se nalaze bakar, aluminij i zlato koji vrijede više milijardi dolara.

Grupa, koja također uključuje i Sveučilište UN-a, navodi kako su bogat izvor spomenutih svih sirovina i otpadi vozila. Tu se nalaze sirovine poput litija iz električnih automobila ili čelika i magnezija. Ističu kako je u odbačenim pametnim telefonima koncentracija zlata čak 25 puta veća nego što je to slučaj u najbogatijoj podzemnoj rudi.

Projekt ProSUM radi na tome da uspostavi europsku mrežu znanja o raznim sekundarnim izvorima kritičnih sirovina, jer su one od vitalne važnosti za naše današnje visoko tehnološko društvo.

Svrha navedenog projekta je prikupiti i koordinirati podatke o sekundarnim izvorima svih kritičnih sirovina te također usporediti karte zaliha iz različitih “urbanih rudnika”.

Projekt ProSUM se financira iz programa Obzor 2020 (Horizon 2020) Europske unije za inovacije i istraživanje u razdoblju od 2014. do 2020.

Ostavi komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Svemir

Ubrzava se lansiranje Galileo navigacijskih satelita, pa se očekuje da se u svemiru nađu već 2024. godine, umjesto 2027., kako je prvobitno planirano.

Ekologija i okoliš

Do 2050. godine smeće u oceanu će nadvladati ribu, a preko 5,25 trilijuna komada plastičnog otpada već se nalazi u svjetskim morima. Statistike su...

Ekologija i okoliš

Antigona Kouteri zajedno s desetak kolega, dobrovoljnih ronilaca iz udruge Aegean Rebreath odijeva ronilačko odijelo, namješta masku i uranja u more ispred Zakintosa u potrazi za...

Ekologija i okoliš

Smeće na vrhu svijeta

Oglašavanje