Connect with us

Znanost

Arheologija i paleontologija

Dešifriran veći dio starog hebrejskog biblijskog zapisa


Napredak u istraživanju hebrejskih zapisa bacio je novo svjetlo na period u kojem je napisana Biblija. Prof. Gershon Galil, sa Odsjeka za Biblijske Studije sveučilišta u Kaifi dešifrirao je natpis na komadu zdjele, otkrivenom u dolini Elah, koji datira iz 10. st. p.n.e. (doba vladavine kralja Davida), i dokazao da je to hebrejski natpis. Otkriće čini ovaj zapis najstarijim poznatim hebrejskim zapisom.

Važnost ovog otkrića odnosi se na činjenicu da su bar neki hebrejski zapisi nastali stotinama godina prije datuma koji se danas navode u istraživanjima i da je izraelsko Kraljevstvo već postojalo u to vrijeme. Prof. Gershon Galil, sa sveučilišta u Kaifi, koji je dešifrirao zapis: “Pokazuje se da je izraelsko Kraljevstvo već postojalo u 10. st. p.n.e. i da je barem jedan biblijski tekst napisan stotinama godina prije nego to pokazuju današnja istraživanja.”

Sam natpis koji je napisan tintom na trapezastom komadu posude veličine 15 cm x 16. 5 cm, otkriven je prije godinu i pol dana, u iskopavanjima koja je vodio Prof. Joseph Garfinkel u Khirbet Qeiyafi, u blizini doline Elah. Zapis datira iz 10. st. p.n.e., kada je vladao kralj David, ali pitanje koji je jezik korišten u ovom zapisu ostalo je neodgovoreno, čineći nemogućim dokazati je li taj jezik zaista hebrejski, ili neki drugi lokalni jezik.

Dešifriranje prof. Galila, koje je potvrdilo da je zapis hebrejski, temeljilo se na uporabi glagola svojstvenih samo hebrejskom jeziku, i sadržaju specifičnom za hebrejsku kulturu koji nije usvojen od strane ni jedne druge kulture u toj regiji. “Ovaj je tekst socijalne naravi, odnosi se na robove, udovice i siročad. U njemu se koriste glagoli koji su karakteristični za hebrejski, kao što je asah (prošlo vrijeme od napraviti) i avad (prošlo vrijeme od raditi), koji su rijetko korišteni u drugim lokalnim jezicima. Konkretne riječi koje se javljaju u ovom tekstu, kao što su almanah (“udovica”), specifične su za hebrejski, i drugačije se pišu na drugim lokalnim jezicima. Sami sadržaj također nije bio svojstven ni jednoj drugoj kulturi u regiji, osim hebrejskom društvu. Ovaj zapis ima društvene elemente slične onima koje nalazimo u biblijskim proročanstvima, i puno je drukčiji od zapisa koji su u drugim kulturama glorificirali bogove, i vodili računa o njihovim fizičkim potrebama”, objašnjava Prof. Galil.

Dodaje da će, kada se ovo dešifriranje prihvati, ovo postati najstariji hebrejski zapis ikad pronađen, svjedočeći o pismenosti Židova već u 10. st. p.n.e. Ovo se protivi datiranju nastanka Biblije, ili su neki njeni dijelovi možda mogli biti napisani u ovome davnom periodu. Prof. Galil također primjećuje da je zapis pronađen u provincijskom gradu Judeji. Objašnjava da, ako je ovakav zapis pronađen na periferiji, možemo pretpostaviti da su oni koji su živjeli bliže centru i u Jeruzalemu bili još “plodniji” pisci. “Sada možemo misliti da je vrlo razumno da su u 10. st. p.n.e., za vrijeme vladavine kralja Davida, u Izraelu postojali pisci koji su bili sposobni napisati literarni tekst i kompleksne historiografije kao što su knjige Sudaca i Samuela.” Dodaje da kompleksnost natpisa pronađenog u Khirbet Qeiyafi, zajedno sa impresivnim utvrdama koje su otkrivene na tom nalazištu, opovrgava poricanje postojanja izraelskog kraljevstva u to doba.

Sadržaj teksta izražava socijalnu osjetljivost prema neizvjesnom položaju “slabijih” članova društva. Natpis je svjedočanstvo o prisutnosti stranaca u izraelskom društvu još u pradavno doba, i poziva na potporu tim strancima. Čini se da brine za udovice i siročad i da kralj – koji je u to vrijeme bio odgovoran za sprečavanje društvene nejednakosti – bude angažiran.

Ovaj je zapis sličan biblijskim zapisima (Izaija 1:17, Psalmi 7:3, Egzodus 23:3 i drugima), ali je jasno da nije prepisan iz niti jednog biblijskog teksta.

Prijevod dešifriranog teksta:
1` nećeš to učiniti, nego poštovati Boga
2` sudi roba i udovicu / sudi siroče
3` i stranca. Zauzmi se za dijete/zauzmi se za siromaha i
4` udovicu. Povrati siromaha u rukama kralja.
5` zaštiti siromaha i roba / podrži stranca

Izvor: sciencedaily.com

Nastavi čitati

Life is a sexually transmitted disease and there is a 100% mortality rate.

Ostavi komentar

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Arheologija i paleontologija

Popularno

Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh