Connect with us

Znanost

Astronomija

Dohvatnost udaljenih galaksija otkriva djetinjstvo svemira

Zavirujući dublje u svemir, astronomi su uočili sedam galaksija toliko udaljenih da izgledaju onako kako su izgledale otprilike 600 milijuna godina nakon Velikoga praska.

Pronalazak brojnih iskonskih galaksija omogućuje znanstvenicima postavljanje preciznih ključnih pitanja o novorođenome svemiru, primjerice, kada je svjetlost ranijih zvijezda i galaksija prodrla u ranu kozmičku tamu.

“To je znanstvena studija Postanka”, kaže Avi Loeb, harvardski astronom koji nije bio uključen u rad.

Galaksije je otkrio zaposleni svemirski teleskop Hubble (Hubble Space Telescope, HST), koji je u kolovozu i rujnu proveo više od stotinu sati dubinski promatrajući malen dio neba. To područje, u južnoj konstelaciji Fornax, isto je ono koje je i 2009. bilo ciljem dugotrajnoga snimanja poznatoga pod nazivom Hubble Ultra Deep Field.

Astronomi koje je vodio Richard Ellis iz Kalifornijskoga instituta za tehnologiju (Caltech) ponovno su istraživali isto mjesto, snimajući ovoga puta dulje i s filtrima osjetljivima na slabu crvenu svjetlost udaljenih galaksija. Novi popis, koji će se pojaviti u nadolazećem časopisu Astrophysical Journal Letters sadrži sedam vrlo udaljenih galaksija, uključujući i onu koja bi među njima mogla postaviti rekord – vidljiva je upravo onako kako je izgledala samo 380 milijuna godina nakon Velikoga praska.

Budući da se svemir širi od Velikoga praska prije 13,7 milijardi godina, svjetlost tih vrlo udaljenih objekata upravo je sada konačno stigla do Zemlje. To znači da ti objekti izgledaju kao što su izgledali tijekom kozmičkoga djetinjstva. Udaljenost tako dalekih objekata obično se izražava crvenim pomakom; što je veći crveni pomak, to je objekt udaljeniji.

Sedam galaksija koje su opisali Ellis i njegov tim imaju crveni pomak veći od 8,5. Jedna od njih – blijedi objekt kojega su ranije uočili drugi astronomi (SN Online: 1/26/11) mogao bi imati crveni pomak veći čak i od 11,9, kaže Ellis.

Još jedno nedavno istraživanje provedeno Hubbleom otkrilo je pregršt razbacanih, dalekih galaksija s crvenim pomakom u mogućem rasponu od 8,5 do 10. To se istraživanje oslanja na gravitacijski utjecaj usputnih galaksija koje iskrivljuju i pojačavaju svjetlost galaksija iza njih. U studenome su u tom istraživanju, poznatom kao CLASH, astronomi najavili pronalazak galaksije s crvenim pomakom od 10,8 u zviježđu Camelopardalis.

“Općenito govoreći, njihovi su rezultati u skladu s našima”, kaže James Dunlop, astronom sa Sveučilišta u Edinburghu, koji surađuje s Ellisom.

Važnije od bilo kojega rekorda, kaže Ellis, jest ono što popis dalekih galaksija može reći o jednome od najvažnijih ranih svemirskih događaja – kozmičkoj reionizaciji. Reionizacija se dogodila kada je svjetlost prvih zvijezda i galaksija prošla kroz neproziran svemir, cijepajući atome vodika u elektrone i protone stvarajući svemir dovoljno propusnim za običnu svjetlost.

Taj je proces započeo oko 200 milijuna godina nakon Velikoga praska, ali astronomi nisu sigurni kako je točno počeo. U nekome trenutku prve su se zvijezde zapalile i okupile u prve galaksije, ali samo je dovoljan broj takvih zvijezda i galaksija mogao osvjetljavati tminu. Saznanje o tome koliko je točno bilo galaksija i u kojoj točki vremena pomaže znanstvenicima shvatiti je li se reionizacija dogodila u kratkom roku ili tijekom vremena.

Nova otkrića ukazuju da se to moglo dogoditi postupno. Broj ranih galaksija s različitim crvenim pomacima sugerira da su one vjerojatno stvorene tijekom vremena okupljanjem zvijezda u guste, vruće nakupine ranog svemira, kaže Ellis. “Kozmička zora vjerojatno nije bila samo jedan dramatičan događaj”, rekao je 12. prosinca u novim izvještajima.

Rogier Windhorst, astronom s Državnoga sveučilišta u Arizoni, kaže kako je iznenađen da je novi pregled našao samo sedam galaksija i sugerira da ih može biti još više među podatcima, zaklonjenih svjetlima bližih zvijezda ili galaksija.

Bilo koje pitanje koje se nameće možda će morati pričekati do 2018. godine i lansiranja teleskopa James Webb, nasljednika Hubblea, koji je dizajniran za traženje blijedoga svjetla još udaljenijih galaksija u infracrvenome spektru.

“Mi pouzdano predviđamo da postoje mnoge galaksije izvan ovoga područja”, kaže Ellis.

Izvor: ScienceNews

21 komentar

21 Comments

  1. Nosonja Rex

    prosinac 28, 2012 kod 8:40 pm

    ma lažu ov je fotoshop

  2. Tamara Čapelj

    prosinac 28, 2012 kod 8:42 pm

    Kojom brzinom se svemir širi i pritom ubrzava – pitanje je kako ćemo završiti…

  3. Slaven Prnjat

    prosinac 28, 2012 kod 8:45 pm

    Vidim jednu zanimljivu ..odoh odmah tamo 😛

  4. BlackMasted GhostShip

    prosinac 28, 2012 kod 8:47 pm

    Baš zato jel se toliko brzo širi, zato što je svaki tren sve brži i brži, baš zato možda to i nije toliko veliko pitanje – the big rip nekako izgleda sve izvjesniji 😉

  5. Zvonimir Bušić

    prosinac 28, 2012 kod 8:50 pm

    Hubble ultra deep field!!

  6. Chipson Chipson

    prosinac 28, 2012 kod 8:56 pm

    puka nagađanja pojma oni nemaju o starosti i nastanku svemira

  7. Adriano Lampalov

    prosinac 28, 2012 kod 8:57 pm

    Kako je krenulo uskoro možemo očekivati i fotke prije velikog praska 🙂

  8. Krešimir Pušić

    prosinac 28, 2012 kod 8:59 pm

    onda smo i mi negdje nutri prije nastanka… ???

  9. Sve Mirko

    prosinac 28, 2012 kod 9:10 pm

    Zaboli me, ionak´ će nas sve jen dan Borg asimilirat.. 😀

  10. Mirko Kuric

    prosinac 28, 2012 kod 9:20 pm

    širi im se glava!!!

  11. Natalija Andraković Kostanjevac

    prosinac 28, 2012 kod 9:40 pm

    ove gakaksije su bile take prije ……………………………………………………… godina, kake su sad?! :O

  12. Jadranko Tako Nekako III

    prosinac 28, 2012 kod 9:41 pm

    nevidim bas neku razliku

  13. Sead Alagic

    prosinac 28, 2012 kod 10:26 pm

    Kad je svemir bio star trek

  14. Mirko Kuric

    prosinac 28, 2012 kod 10:27 pm

    neka mi mozak odgovori! ako je svemir star 6,5 milijardi godina znači promjer mu je 13milijardi godina , što li se nalazi na 30 milijardi godina svijetlosti (seveda)!!! U koji moj se taj svemir širi???

  15. Sinisa Betty Znidarec

    prosinac 28, 2012 kod 10:51 pm

    meni je ful fascinantno to saznanje da gledaš zvijezdu recimo neku tj. njen sjaj koje više odavno nema..jer dok svjetlost doputuje do nas..itd…itd… mislim baš nešto za duboko razmišljanje… onda postavljam pitanja, ako je tako izgledalo prije, kakvo je danas? ima li slika od danas ako može gledati toliko “duboko” u nazad… i svašta nešto… može li se takva teorija uopće dokazati ili su to tek nagađanja?

  16. Emma Rajkovic

    prosinac 29, 2012 kod 1:30 am

    Like

  17. Aleksandar Kreca

    prosinac 29, 2012 kod 8:25 am

    ovi naucnici veze nemaju sta picaju. kako ces vidjeti toliko godina unazad.zar se u tom dijelu svemira vrijeme zamrzlo dok je kod nas teklo normalno?

  18. Branko Barisic

    prosinac 29, 2012 kod 9:27 am

    Svaka ova tocka je galaksija sa milijarde zvizda….wow….

  19. Lance Vance Dance

    prosinac 29, 2012 kod 12:36 pm

    ovo je poznata slika koja prikazuje 10000 galaksija (hubble ju slikao).. izgleda kao puno, ali zapravo jako malo od sveukupno 170 milijardi galaksija

  20. Branimir Rukavina

    prosinac 30, 2012 kod 8:50 am

    naaah … opće poznato je da smo sami u svemiru 😉 … slična spika je prodavana uz prigodno mučenje i spaljivanje zbog ” zemlja nije centar svemira i zemlja ni ravna … ” cheers

  21. Dado Novak

    prosinac 31, 2012 kod 11:41 am

    Pa naravno da se vidi dio svemira kad je bio star 3% od svoje današnje starosti kada svjetlosti treba hrpetina vremena da odande stigne do Zemlje… al bitno da ekipa koja se bavi istraživanjem svemira dug niz godina nema veze o tome šta priča… (Y)

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Astronomija

Popularno

Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh