Connect with us

Znanost

Foto: Sheela Athreya/Izvor: Newsweek

Evolucija

Drevna lubanja iz Kine mogla bi ispisati novu povijest ljudske vrste

Mnogi znanstvenici vjeruju da svi moderni ljudi potječu od afričkih predaka. No, nova analiza drevne kineske lubanje otkrila je previše sličnosti s najstarijim ljudskim fosilima pronađenima u Africi da bi to bila slučajnost; možda nismo svi potekli iz Afrike.

Poznata kao lubanja iz Dalija, otkrivena je prije gotovo 40 godina u kineskoj provinciji Shaanxi. Pripadala je pripadniku rane homininske vrste Homo erectus. Njegove strukture lica i lubanje ostale su netaknute, iako se datira prije oko 260.000 godina. Lubanja Dali je toliko stara da arheolozi u početku nisu vjerovali da može dijeliti značajke s modernim Homo sapiensom.

No, Xinzhi Wu iz Kineske akademije znanosti u Pekingu vjerovao je da zbog velikih fizičkih sličnosti Homo erectus mora dijeliti DNK s Homo sapiensom. Desetljećima nakon što je ova ideja odbačena od strane akademske zajednice, Wu i kolegica, Sheela Athreya sa Sveučilišta A&M u Teksasu, nedavno su ponovno analizirali lubanju Dali i otkrili da bi nas mogla natjerati da ipak ponovno pišemo svoju evolucijsku povijest. Nevjerojatno je nalik dvjema odijeljenim lubanjama Homo sapiensa koje su prethodno pronađene u Maroku.

Da smo pronašli samo marokanske lubanje, a ne i Dali lubanju, imali bi smisla zadržati vjerovanje da su svi moderni ljudi evoluirali u Africi. No sličnosti pokazuju da rani moderni ljudi možda nisu bili genetski izolirani od drugih dijelova svijeta, primjerice onog dijela kojeg danas znamo kao Kina.



„Mislim da je protok gena mogao biti višesmjeran, pa su neke značajke vidljive u Europi ili Africi mogle nastati u Aziji“, rekla je Athreya za New Scientist.

Dakle određene značajke koje povezujemo s modernim Homo sapiensom možda su se razvile u istočnoj Aziji, i tek su kasnije prenesene u Afriku. Još će nam trebati daljnje usporedbe između lubanje iz Dalija i marokanskih lubanja. Ali implikacije su goleme; govorimo o ponovnom ispisivanju podrijetla naše vrste kakvog poznajemo, preispitujući kako su naši preci migrirali, stupali u interakciju i kasnije evoluirali.

„U pravom smislu govorimo o multiregionalnoj populaciji, koja se ponovno povezuje migracijom i genetskim razmjenama“, rekao je John Hawks sa Sveučilišta Wisconsin-Madison za New Scientist.

Tražili ste na googlu:

znanost lubanja

1 komentar

1 komentar

  1. Marko Šarić

    studeni 17, 2017 kod 9:47 am

    Takav kostur imas kad zivis 1000 god. i dišeš duplo gušči zrak onda ti obrve i kosti tak zrastu jedini razlog zas nama nisu tolke je sta zivimo 10 put krace ali te arkadne kosti nam rastu cjeli zivot ko uši to je fact !

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Više u Evolucija

Popularno

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh