Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Geografija i geologija

Drevni asteroid uzrokovao je vatrenu oluju na Zemlji

(Credit: Illustration courtesy NASA/JPL)

Nova studija Sveučilišta u Coloradu ukazuje na postojanje vatrene oluje nakon što je asteroid veličine 90 četvornih kilometara udario na području meksičkog Yucatana u vrijeme dinosaura. Studija kaže kako je ta oluja poharala cijelim planetom i istrijebila 80 % svih životinjskih vrsta.

(Credit: NASA/JPL)

Na čelu s Douglasom Robertsonom s Instituta za istraživanja okolišnih znanosti (CRIES), tim istraživača koristio je modele koji pokazuju kako bi kolizija mogla ispariti ogromne količine kamena koji su tad bili odbačeni iznad zemljine atmosfere. Nanovo ulazeća materija mogla je ugrijati gornji sloj atmosfere dovoljno jako da nekoliko sati bude crvene boje s temperaturom 1500 Celzijusa ubijajući tako svako živo biće koje nije bilo ispod zemlje ili u vodi. Tim je razvio ovo objašnjenje zbog pronalaska komada ugljena starog 66 milijuna godina kad je asteroid udario u Zemlju i kada su se kataklizmičke vatre, vjeruje se – dogodile. ”Naši podaci pokazuju da se tadašnji uvjeti sastoje od rasprostranjenih vatri”, kaže Robertson. ”Ti uvjeti rezultiraju stopostotnom stopom izumiranja za oko 80 % života na Zemlji.”

Stanje koje je dovelo do vatrene oluje na globalnoj razini praćeno je isparavanjem kamena u trenutku udara koje se potom kondenziralo u pješčanu materiju iznad atmosfere. Kako je odbačeni materijal ponovno ulazio u atmosferu, odbacio je dovoljno topline na gornjem sloju atmosfere za uzrokovanje toplinskog udara koji je bio toliko vruć da je nebo bilo nekoliko sati crvene boje. Radijacija s gornjeg sloja atmosfere, koja je dotakla površinu, uzrokovala je sagorijevanje.

”Da je čovjek tad bio na Zemlji, bilo bi mu kao da nekoliko sati sjedi u peći za pečenje”, kaže Robertson. ”Sva količina infracrvene vrućine jednaka je eksploziji bombe od milijun tona na svakih šest kilometara širom Zemlje. Megatonska bomba ima jednaku eksplozivnu snagu kao 80 nuklearnih bombi tipa Hirošima. Za koliziju se pretpostavlja da je generirala oko 100 milijuna megatona energije”.

Izvor: University of Colorado at Boulder

5 komentara

5 Comments

  1. Zeljko Gti Swift

    31 ožujka, 2013 u 7:34 pm

    zato su krokodili ostali:)

  2. Alen Štimac

    31 ožujka, 2013 u 8:00 pm

    Ma mislim…… i gušteri i vodozemci i kukci i ptice i sisavci su preživjeli i to na površini, a i gdje bi….. a izumrli su vodeni gmazovi?!? Neće ići!

  3. Milan Franc

    31 ožujka, 2013 u 8:47 pm

    … jbt. ja čitam drveni asteroid…

  4. Mirko Kuric

    31 ožujka, 2013 u 9:44 pm

    što?? opet klimava teorija???

  5. Stanko Vincetic

    31 ožujka, 2013 u 11:48 pm

    Totalno traljav članak. “Veličine 90 četvornih kilometara”????? Valjda površine ili je možda kubnih ili promjera, ali ne četvornih? Dalje, ako je izbačeno toliko prašine da ona zagrije pri padu, puno veće zagrijavanje se moralo desiti pri samom udaru i podizanju prašine prema gore, zar ne? Zaključak, ili lik nema pojma o elementarnoj fizici, a zove se znanstvenikom, ili je novinar izmješao lončiće!

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Popularno

Znanost za početnike

Iako se s nama ne bi složila ekipa iz Flat Earth Societyja, Zemlja je okrugla. U redu, ne baš u pravom smislu riječi, ali...

Kemija

One nastaju u oblacima i to na temperaturama nižim od 0°C izravno iz vodene pare u zraku, a ne smrzavanjem vode kako se obično...

Znanost za početnike

Znanstvenici vjeruju da je u najvećem broju slučajeva uzročnik potresa mehanizam tektonike ploča, tj. kretanje litosferskih ploča i njihova međusobna interakcija.

Fizika

Jeste li oduvijek imali goruću želju putovati kroz vrijeme? Dobre vijesti! Putovanje kroz vrijeme je moguće. Zapravo, već to radite. Krećete se kroz vrijeme...

Fizika

Svima nam je dobro poznato da je Albert Einstein, jedan od najznačajnijih fizičara 20. stoljeća, bio uistinu zanimljiva i osebujna ličnost. No, jeste li...

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Svemir

Uzorak je samo jedan mali dio koji potječe od asteroida "Itokawa", a prikupljen je tijekom Hayabusa misije 2010. godine

Svemir

Kapsula, koja se odvojila od svemirske sonde Hayabusa-2, nakon više od pet milijardi kilometara, konačno je 6. prosinca na Zemlju donijela dragocjene uzorke s...

Svemir

Prema posljednjim proračunima astronoma, asteroid bi se trebao približiti Zemlji 2068. godine, a šansa da pogodi naš planet je 1 prema 150.000.

Svemir

Sve više ljudi tvrdi da bi svemir mogao omogućiti milijardu puta veću industrijsku proizvodnju od ove koje imamo na Zemlji. Iako ovakve tvrdnje zvuče...

Oglašavanje