Connect with us

Znanost

Foto: Pixabay

Mikrobiologija

Crijevna flora ne postoji samo da bi nas bolio trbuh ili da bismo probavili hranu

Crijevna flora – svijet bakterija koje žive u našem probavnom sustavu – ne postoji samo da bi nas bolio trbuh ili da bismo probavili hranu. Sve je veći broj istraživanja koja ukazuju na to da mikrobi u crijevima imaju velik utjecaj na naše ponašanje, (potencijalno) uključujući i našu reakciju na strah.

Novo istraživanje sa Sveučilišta u Kaliforniji u Los Angelesu čini se da je pronašlo dokaze o još jednoj neobičnoj vezi između trbuha i mozga. Naime, dio crijevnih mikroba čini se povezan s područjima mozga povezanima s raspoloženjem i općim ponašanjem; ovo je prvi put da su takvi mehanizmi pronađeni kod zdravih ljudi.

Prethodna istraživanja pokazala su da emocionalne reakcije glodavaca, uključujući i one koji se odnose na anksioznost i depresiju, variraju ovisno o sadržaju mikrobioma crijeva, odnosno crijevne flore. Ova se veza tek treba definitivno demonstrirati kod ljudi, a ovim istraživanjem se krenulo u tom smjeru.

Tim znanstvenika prikupio je fekalne tvari 40 različitih žena, unutar kojih bi bio sadržan mikrokozmos mikrobioma crijeva. Dok su se izrađivali profili iz fekalnih tvari, iste su žene bile povezane sa skenerom za magnetsku rezonanciju (MRI) te su im se pokazivale različite slike pojedinaca, okruženja, situacija ili objekata, dizajnirane za izazivanje emocionalnih reakcija.



Kao što je objašnjeno u časopisu Psychosomatic Medicine, tim je utvrdio da postoje dvije glavne skupine bakterija koje utječu na konstituciju mozga.

Prva skupina bakterija, Prevotella, pronađena je kod sedam žena. Mozak tih sudionica pokazao je veću povezanost između regija odgovornih za emocije, pažnju i osjetila, te imaju manji i manje aktivni hipokampus – područje mozga koje je povezano s regulacijom emocija, sviješću i prijenosom informacija iz kratkotrajnog u dugotrajno pamćenje.

Ove su žene imale iskustvo duboko negativnih emocija, uključujući i one vezane uz bol i tjeskobu, pri gledanju negativnih slika.

Druga bakterijska skupina – bakterioidi – bila je prevladavajuća kod preostalih 33 žena. Posljedično, imale su vrlo različitu vrstu mozga. Frontalni korteks i insula – regije mozga povezane s rješavanjem problema i složenom obradom informacija – imale su više sive tvari od prve skupine žena. Hipokampus tih žena također je i većeg volumena te je aktivniji.

Za te je ženske subjekte, za razliku od Prevotella-istaknutih žena, bilo manje vjerojatno da će doživjeti negativne emocije pri prikazivanju negativnih slika.

Ovo istraživanje je nesumnjivo fascinantno, ali kao i kod mnogih drugih studija, ono samo dokazuje da postoji snažna korelacija između kognicije i mikrobioma crijeva. Kauzalni mehanizmi u ovom trenutku duboko su neizvjesni.

U svakom slučaju, ideja da određene crijevne bakterije ne utječu samo na misaone procese već i na fizičku strukturu samog mozga, u potpunosti je zapanjujuća.

Tražili ste na googlu:

kad je problem u crijevima

5 komentara

5 Comments

  1. Božidar Duić

    srpanj 7, 2017 kod 5:09 pm

    Luka Bashota

  2. Neven Balkanalik

    srpanj 7, 2017 kod 5:24 pm

    oche reci,jideš sfinju,misliš sfinjski ::

  3. Anton Kokić

    listopad 13, 2017 kod 12:02 pm

    ilitiga ukratko: u crijevima se proizvodi 90% serotonina

  4. Jadranka Margan

    listopad 13, 2017 kod 12:20 pm

    Što jedeš, to postaješ, ta izreka očito drži vodu! Sada i naučno dokazana! 🙂

  5. Sonja Viktorija Anić

    listopad 14, 2017 kod 12:44 am

    Možda je utjecaj obrnut

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Više u Mikrobiologija

Popularno

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh