Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Ekologija i okoliš

EU ne uspijeva zaštititi potrošače od otrovnih kemikalija

Studija provedena na KTH Royal Institute of Technology u Švedskoj pokazala je da zakoni Europske Unije ne štite potrošače i okoliš od potencijalne opasnosti koju predstavljaju određene vrste kemikalija koje su sastavni dio nekih proizvoda. Autor Linda Molander sa odjela za primijenjenu znanost okoliša na štokholmskom sveučilištu u svom izvješću ukazala je na činjenicu da je nedostatak zajedništva između politika EU dovela do nedosljednosti u odlukama gdje se određene kemikalije smiju, a gdje se ne smiju koristiti.

Molander je istraživala upravljanje i procjenu rizika koje stoje iza nastojanja EU da zaštite potrošače i okoliš od štetnih kemikalija. Posebnu pažnju posvetila je odredbama europske komisije koje se odnose na Odredbu o registraciji, evaluaciji, odobravanju i ograničavanju kemikalija (REACH), a posebno na dio odredbe koji se odnosi na sigurnost dječjih igračaka.

Tijekom svog istraživanja. Molander je naišla na neke kemikalije koje su određenim propisima zabranjene, a drugima dozvoljene. Primjerice, direktiva koja regulira sigurnost dječjih igračaka smatra da se određeni ftalati ne bi smjeli koristiti u proizvodnji dječjih igračaka, dok ih istovremeno dopušta u mnogim proizvodima kojima su djeca često izložena. Molander je pojasnila zašto taj nedostatak u zakonodavstvu treba riješiti.

dijete-hrana“Reguliranje kemikalija koje se koriste u dobivanju određenih proizvoda relativno je novo područje. Kada se identificiraju potencijalne opasnosti za ljudsko zdravlje i okoliš, vlasti ponekad reagiraju donoseći određene zakone. Ovaj sustav se međutim slabo nadgleda i kao rezultat imamo nedostatak usklađenosti između zakonodavstava koja su zadužena za kemikalije u proizvodima. Namjera je da se ograniči ili zabrani upotreba određenih kemikalija u proizvodima namijenjenima osjetljivoj populaciji kao što su to dječje igračke. Istovremeno se, međutim, ne vodi računa o nekim drugim proizvodima kojima su djeca izložena i tu se ne traži nikakva regulativa. Neke stvari se jednostavno previđaju,” tvrdi Molander.

Potrošači su s pravom zabrinuti zbog tih nedosljednosti i teško će saznati kakve se sve kemikalije koriste u procesu proizvodnje proizvoda kojima se koriste. Proizvođači, naime, nisu dužni dati popis tvari koje njihovi proizvodi sadrže, pa je potrošačima onemogućeno da na osnovu tih podataka donesu odluku koji proizvod kupiti.

Molander misli da bi popis kemikalija koje sadrži određeni proizvod bio koristan i za istraživače. “Kad se problematične kemikalije pronađu u okolišu, lakše bi se pronašao njihov izvor. ” Također smatram da potrošači imaju pravo znati kojim su kemikalijama izloženi. Idealno bi bilo da se spriječi bilo kakva upotreba opasnih kemikalija, ali i popis sadržaja nekog proizvoda korak je u pravom smjeru. Naravno, ne mislim da bi odgovornost za izbjegavanje opasnih kemikalija trebalo prebaciti na potrošače.”

Studija je također pokazala da upravljanje procesom i procjena rizika trenutno ne uspijevaju u svojoj nakani da zaštite okoliš. Trenutno EU zakonodavstvo, prema Molander, ne vodi računa o tom što se sa tim kemikalijama događa pri pranju, svakodnevnom korištenju i kad se bace nakon korištenja.

“Ekološki zakoni poput direktive koja se odnosi na vode, identificira tvari za koje se zna da su potencijalno štetne za okoliš i teži tome da u potpunosti ukine ili smanji razinu tih kemikalija u okolišu. Međutim, gledajući REACH propise utvrđeno je vrlo malo ograničenja koja se odnose na prisutnost tih istih kemikalija u proizvodima koje koriste potrošači. Proizvođačima je i dalje dopušteno korištenje tih kemikalija unatoč tome što su potencijalno opasni za okoliš.

Da bi se uskladili određeni propisi, oni koji ih reguliraju moraju uzeti u obzir čitav “životni ciklus” određene kemikalije. Rizične kemikalije se trenutno ispituju pojedinačno, međutim, potrošači su izloženi kemikalijama koje istovremeno ispuštaju različiti izvori. Vrlo je važno da oni koji donose zakone i istraživači zajedno rade na ovom problemu. Prečesto se događa da se svaka od tih skupina bavi svojim poslom bez učinkovite razmjene informacija koja je ovdje nužna. Mislim da bi bolja komunikacija znatno poboljšala trenutno stanje,” zaključuje Molander.

Izvor: ScienceOmega

23 komentara

23 Comments

  1. Nihad Hrüstić

    10 veljače, 2013 u 10:00 pm

    ćevapi rulz B)

  2. Kristijan Galović

    10 veljače, 2013 u 10:02 pm

    A to im je kao namjera,a ne zgrtanje love u džepove a rulju ko jebe?

  3. Branko Bozic

    10 veljače, 2013 u 10:07 pm

    lažljive lopine..

  4. Jahac Rumene Kadulje

    10 veljače, 2013 u 10:08 pm

    . tražili ste dobili ste. Pa si sad i požderite

  5. Vedran Baus Baković

    10 veljače, 2013 u 10:09 pm

    to ćemo mi riješit oma iza 1. 7-og 😉

  6. Eni Black

    10 veljače, 2013 u 10:09 pm

    naravno da neće..njima odgovara da rade to što rade, a mi se možemo svako sam za sebe pobrinuti da barem ne jedemo nešto što je sigurno otrov

  7. Vera Soldo Lakatos

    10 veljače, 2013 u 10:12 pm

    Ih, valjda im se više isplati da trošimo lijekove i da krepucnemo. Ionako nas je previše i to starih. Svako zašto ima svoje zato. Tko bi im što mogao da oni to hoće?

  8. Davor Bratković

    10 veljače, 2013 u 10:12 pm

    uf… kako bi ovo sad leglo 😉

  9. Aj Haj

    10 veljače, 2013 u 10:13 pm

    izgleda primamljivo… NOT

  10. Mladen Pavošević

    10 veljače, 2013 u 10:18 pm

    joj joj nijedna tvorevina nije potrajala duže od 40 godina s nama u njoj osim habsburga, mislim nije da su oni kaj bolje s nama prošliu 🙂

  11. Nikola Kordiš

    10 veljače, 2013 u 10:29 pm

    jebite se tako znanstveni. naravno da ne uspijeva, nije joj niti u interesu

  12. Marija Hodja

    10 veljače, 2013 u 10:31 pm

    to ne uspijevaju regulirati, ali im od ruke idu zabrane trgovanja proizvodima od batata i stevije ” jer nisu dovoljno istražene biljke” -.-

  13. Mario Cogito Ergo Sum

    10 veljače, 2013 u 10:46 pm

    Samo komerc uspijeva haha

  14. Katarina Bathory

    10 veljače, 2013 u 11:25 pm

    bilo bi zdravije i hranjivije izraditi i pojesti ovu fotografiju nego to sve na tanjuru .

  15. Đina Živković

    10 veljače, 2013 u 11:31 pm

    sad bi ga…mmmmm

  16. Vladimir Halovanić

    10 veljače, 2013 u 11:43 pm

    Čudno, a izgleda ko pravi.

  17. Zeljko Extrem

    11 veljače, 2013 u 5:03 am

    lova je u pitanju lova čirko:)

  18. Lidija Žišković

    11 veljače, 2013 u 7:21 am

    ako nas ne može zaštti od otvonih kemikalija, onda nas štiti od zdravih :/ jer zakon se mora napisati, lova za taj uzaludni trud se mora opravdati 🙁

  19. Snježana Farkaš

    11 veljače, 2013 u 9:41 am

    …pa mi sami sebe ne štitimo, među najpušačkijim smo nacijama, prekomjerno jedemo, da ne nabrajam više…. a kad bi se trebalo uhvatit motike i sami nešto proizvest i znat šta jedemo, ma baš nam se i neće…. prema tome, čemu optužbe uvijek na tuđi račun…

  20. Ivan Stipišić

    11 veljače, 2013 u 5:10 pm

    da, Eu ce nas zastit.a di vi zivite

  21. Ivan Stipišić

    11 veljače, 2013 u 5:13 pm

    znanost ..ccc.ebote lee

  22. Kvisko Panter

    11 veljače, 2013 u 6:11 pm

    Uvoze junetinu po 3 kn/kg , pa truju ljude i bogate se

  23. Mario Straga

    12 veljače, 2013 u 4:52 pm

    !….kako (recimo) može biti zdrav paradajs kojemu su našarafili gmo komarcove noge kako bi se sam otrčao servirati da ne treba konobara?

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Popularno

Znanost za početnike

Iako se s nama ne bi složila ekipa iz Flat Earth Societyja, Zemlja je okrugla. U redu, ne baš u pravom smislu riječi, ali...

Kemija

One nastaju u oblacima i to na temperaturama nižim od 0°C izravno iz vodene pare u zraku, a ne smrzavanjem vode kako se obično...

Znanost za početnike

Znanstvenici vjeruju da je u najvećem broju slučajeva uzročnik potresa mehanizam tektonike ploča, tj. kretanje litosferskih ploča i njihova međusobna interakcija.

Fizika

Jeste li oduvijek imali goruću želju putovati kroz vrijeme? Dobre vijesti! Putovanje kroz vrijeme je moguće. Zapravo, već to radite. Krećete se kroz vrijeme...

Fizika

Svima nam je dobro poznato da je Albert Einstein, jedan od najznačajnijih fizičara 20. stoljeća, bio uistinu zanimljiva i osebujna ličnost. No, jeste li...

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Wellness i prehrana

Znanstvenici sa Sveučilišta Friedrich Schiller u Jeni i Sveučilišne bolnice u Jeni dekodirali su antihipertenzivni učinak omega-3 masnih kiselina. U dva objavljena članka u...

Biljke i životinje

Istraživači Sveučilišta u Sjevernoj Karolini pokušali su objasniti zašto morske kornjače progutaju ogromne količine plastičnog smeća kad naiđu na njega. I odgovor je –...

Wellness i prehrana

Potrošači često poistovjećuju oznake na zapakiranoj hrani – “najbolje upotrijebiti do” (best before) i “upotrebljivo do” (“use by”), a upravo razlikovanje ovih termina je...

Društvene znanosti

Finski znanstvenici koji proizvode proteine “od zraka” kažu da će za deset godina cijenom konkurirati soji. Taj se protein proizvodi od bakterija iz tla koje...

Oglašavanje