Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Psihologija

Fizičkom aktivnosti do veće inteligencije

Postoji li povezanost između tjelesne aktivnosti u adolescenciji i kognitivnog funkcioniranja u odrasloj dobi? Istraživači iz Kalifornije i Švedske svojim novim istraživanjem potvrđuju upravo tu tezu.

Prema njima, bolje zdravlje kardiovaskularnog sustava tinejdžera pozitivno je povezano s višim rezultatima na testovima inteligencije, kao i sa višim obrazovanjem i višim financijskim prihodima. U tinejdžerskim i mladenačkim godinama, centralni živčani sustav pokazuje iznimnu plastičnost, ali učinak vježbanja za kognitivno funkcioniranje nije dovoljno istraživan.

Znanstvenici su ovim zanimljivim istraživanjem proučavali podatke 1.2 milijuna Šveđana rođenih između 1950. i 1976. godine koji su kao osamnaestogodišnjaci služili u vojsci. Mjerili su različite aspekte kognitivnog funkcioniranja (od logičkog razmišljanja, percepcije do motoričkih vještina) te zaključili da su rezultati značajno ovisili o stupnju pojedinčeve tjelesne spremnosti. Međutim, rezultati na testovima inteligencije nisu rasli ovisno o mišićnoj snazi, što se objašnjava time da postoji povezanost između inteligencije i boljeg zdravlja kardiovaskularnog sustava (tjelesne spremnosti), ali ne i snage mišića. Dakle, prema njima, aerobik poboljšava kognitivno funkcioniranje te je tjelesna aktivnost između 15. i 18. godine, kada se mozak još mijenja, iznimno važna.

Dječaci koji su vodili pažnju o svom tjelesnom zdravlju između 15. i 18. godine pokazivali su značajno više rezultate na testovima inteligencije od svojih vršnjaka koji se nisu bavili nikakvim tjelesnim aktivnostima. Dugoročno gledano, dječaci koji su bili tjelesno zdraviji i u boljoj kondiciji, s osamnaest godina imali su veće šanse upisati fakultet.

Usprkos ovim nalazima, ipak se ne može dokazati izravna uzročnost među ovim faktorima. Međutim, sama povezanost kognitivnog funkcioniranja i tjelesne spremnosti, ali ne i mišićne snage, kao i longitudinalna predviđanja na akademski uspjeh, govore u prilog utjecaja koji kardiovaskularna aktivnost ima na funkcioniranje mozga.

U istraživanju sudjelovalo je 260.000 parova braće, 3.000 parova dvojajčanih blizanaca i više od 1.400 jednojajčanih blizanaca, te su istraživači iskoristili srodničke veze sudionika kako bi testirali utjecaj zajedničkog okruženja i genetske sličnosti na rezultate. Pokazalo se da je veza između kardiovaskularne aktivnosti i kognitivnog funkcioniranja bila značajna čak i između jednojajčanih blizanaca! Drugim riječima, rezultati ne odražavaju utjecaj genetike na zdravlje kardiovaskularnog sustava i inteligenciju, što samo utvrđuje povezanost ovih faktora.

Ovi bi se nalazi morali uzeti u obzir i u organiziranju školskih aktivnosti, pri čemu bi bilo dobro uvoditi još više i kvalitetnije tjelesne aktivnosti u školama, jer je fizička aktivnosti važna ne samo za prevenciju raznih bolesti, već i kasnije kognitivno funkcioniranje. Stoga, vježbajte, vježbajte i vježbajte.

Ostavi komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Psihologija

Ljudi koji vole sanjariti i često odlutaju u svoj zamišljeni svijet ponekad nailaze na neodobravanje od strane onih koji za sebe kažu da čvrsto...

Psihologija

Izgleda da razgovor koji vodimo sami sa sobom nije samo normalan, već je i dobar za nas. Postoje četiri razloga zašto je tome tako....

Društvene znanosti

Albert Einstein je smislio ovu zagonetku 1930. godine i navodno je svega dva posto ljudi zna riješiti. U njoj nema nikakvih trikova već je...

Biljke i životinje

Već dugo traje rasprava o tome tko je pametniji – psi ili mačke? Zagovornici pseće vrste smatraju psa pametnijim zbog sposobnosti da ih se...

Oglašavanje