Connect with us

Znanost

Arheologija i paleontologija

Fosilni kostur čudnog sisavca razbistrio 30-godišnju evolucijsku debatu


Ubrzo nakon što su dinosauri poput Tyrannosaurusa i Triceratopsa izumrli prije 65 milijuna godina, zemlju su nastanili neobični sisavci koji su samo izdaleka povezani s onima koji žive danas. Do nedavno, jedno od tih stvorenja, Ernanodon antelios, bilo je poznato samo iz jednog, vrlo iskrivljenog primjerka koji je izazvao mnoga pitanja o njegovim navikama i evolucijskim odnosima. U najnovijem broju časopisa Journal of Vertebrate Paleontology znanstvenici opisuju drugi primjerak Ernanodona koji baca novo svjetlo na ovu neobičnu zvijer s početaka “ere sisavaca”.

Izvanredan novi kostur dolazi iz stijena u Mongoliji, koje su nastale prije 57 milijuna godina tijekom razdoblja poznatog kao doba paleocena.

Ernanodon je jedinstveno otkriće i predstavlja jedan od najkompletnijih kostura ikad prikupljenih iz razdoblja paleocena na lokalitetu Naran Bulak”, rekao je Aleksandar Agadjanian s Paleontološkog instituta Borissiak Ruske akademije znanosti, koji je i koautor studije.

Prvi primjerak je otkrio tim sovjetskih paleontologa 1979. godine, ali zbog svog stanja nije bio proučavan duže od trideset godina. Novi primjerak je očuvao najveći dio ruku, nogu i kičme životinje veličine jazavca, uključujući i mnoge kosti koje nisu bile sačuvane u prvom uzorku. Autori nove studije izradili su detaljnu usporedbu između kostiju Ernanodona i modernih sisavaca te su zaključili da je Ernanodon bio vrlo specijaliziran za kopanje. Možda je kopao za hranu ili za sklonište, ili oboje.

“Samo je nekoliko sisavaca nađenih u Aziji iz doba paleocena poznato po njihovim postkranijalnim kosturima, što Ernanodon čini jedinstvenim izvorom vrlo važnih informacija o njegovim navikama, načinu života i afinitetima”, rekao je glavni autor studije, Peter Kondrašov sa Sveučilišta zdravstvenih znanosti.

Ernanodon je svojim jakim udovima i velikim kandžama te neobičnim i pojednostavljenim zubima izazvao među znanstvenicima veliku zbrku u pogledu svojih evolucijskih odnosa. Neki su mislili da je Ernanodon drevni rođak današnjeg pasanca i mravojeda, dok su drugi znanstvenici mislili da je Ernanodon više povezan s grupom afričkih i azijskih sisavaca koji su se hranili mravima, a koji su poznati kao pangolini ili “ljuskavi mravojedi”. Nova studija zaključuje da je Ernanodon bio bliži rođak pangolina, a ne  pasanaca i mravojeda, ali i da predstavlja vrlo ranu bočnu granu porodičnog stabla pangolina.

“Malo je drugih fosila sisavaca izazvalo toliko mnogo kontroverzi u znanstvenom svijetu kao Ernanodon pa nam je drago da nam je novi kostur pomogao da ih riješimo”, dodao je Kondrashov.

Izvor: Society of Vertebrate Paleontology

Kao magistar informacijske znanosti, iz profesionalnih razloga posebno prati razvoj kako gospodarskih i znanstvenih prilika u zemlji i svijetu, tako i općih kulturnih i drugih događanja poput razvoja tehnologije i njezinog utjecaja na društvo.

1 komentar

1 komentar

  1. Niković Niko

    rujan 27, 2012 kod 8:50 pm

    hrpa laži i bljuvotina, znanstvenih manipulacija i pogrešnih informacija

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Arheologija i paleontologija

Popularno

Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh