Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Astronomija

Gdje bi se mogle nalaziti napredne izvanzemaljske civilizacije?

globular cluster

Iako je Sunčev sustav smješten na svojevrsnoj periferiji Mliječne staze, ipak su se u njemu dogodili procesi koji su u konačnici doveli do nastanka inteligentnog života. Stoga se postavlja logično pitanje gdje bismo u našoj galaksiji, ali i šire, mogli naći slične uvjete, a shodno tome i dokaze o postojanju inteligentnog života. Ako je vjerovati znanstvenicima s Harvard-Smithsonian Center for Astrophysics, takve bismo uvjete mogli pronaći na poprilično neočekivanom mjestu.

Naime, prema novim znanstvenim spoznajama, upravo bi kuglasti zvjezdani skupovi mogli biti odlična lokacija za razvoj naprednih oblika života sposobnih za svemirska putovanja. Podsjetimo, prema dosada uvriježenom razmišljanju, kuglaste skupove doživljavalo se kao izrazito negostoljubiva mjesta za razvoj života općenito.

„Upravo bismo u kuglastim skupovima najprije mogli pronaći inteligentni život u našoj galaksiji”, izjavila je voditeljica istraživanja Rosanne Di Stefano. Podsjetimo, riječ je o ogromnim nakupinama milijuna zvijezda nabijenih u relativno malom području, koje se obično proteže na stotinjak svjetlosnih godina. Iako ogroman broj zvijezda na tako malom prostoru pobuđuje sumnje u razvoj života oko zvijezda unutar skupova, valja napomenuti kako je riječ o iznimno starim strukturama, čiji nastanak seže u davnu prošlost naše galaksije, ali i svemira općenito, otprije nekih 10 milijardi godina.

Upravo bi spomenuta starost zvijezda u kuglastim skupovima omogućila nastanak i razvoj kompleksnih oblika života. Ili ne bi? Naime, prema dosadašnjim teorijama, zvijezde prve generacije, koje se obično nalaze u kuglastim skupovima, nisu mogle proizvesti dovoljnu količinu teških elemenata iz kojih bi se kasnije formirali planeti, bilo da je riječ o plinovitim divovima, bilo kamenim planetima.

Ipak, Di Stefano i njen kolega Alak Ray s indijskog Tata Institute of Fundamental Research ističu kako situacija možda ipak nije tako crno-bijela. Naime, valja se prisjetiti kako je i nedavno otkriven kameni planet oko mlađe zvijezde siromašne metalima, što je, u principu, bitan uvjet za formiranje planeta, pa je moguće da i u kuglastim skupovima postoje kameni planeti. „Prerano je reći da u kuglastim skupovima nema planeta”, konstatirao je Ray.

Drugi element na koji se skeptici pozivaju jest i relativno mala udaljenost između zvijezda u kuglastim skupovima. Naime, dok je Sunčev sustav od svoje najbliže susjede, zvijezde Proxima Centauri, udaljen 4,24 godine svjetlosti, zvijezde u kuglastim skupovima međusobno su i po 20 puta bliže, pa bi uslijed međusobnih gravitacijskih utjecaja zvijezda potencijalni planeti mogli imati iznimno nestabilne orbite.

No, kako ističu Di Stefano i Ray, oko zvijezda prve generacije, koje su kroz prvih nekoliko milijardi godina života naše galaksije prošle svoju glavnu fazu i potom postale patuljci slabog sjaja, možda već duže vrijeme kruže planeti na prilično malim udaljenostima od njih, što bi posljedično omogućilo postojanje tekuće vode na površinama dotičnih, kao jednog od glavnih elemenata za postojanje života. Osim toga, bliske orbite bi ih trebale zaštititi i od negativnih gravitacijskih utjecaja susjednih zvijezda.

Umjetnički prikaz bijelog patuljka i pripadajućih planeta (FOTO: DeviantArt/TheLizzardLover)

Umjetnički prikaz bijelog patuljka i pripadajućih planeta (FOTO: DeviantArt/TheLizzardLover)

Konačno, oko starije zvijezde bi trebali kružiti i stariji planeti, zar ne? Ako pretpostavimo da je život na Zemlji evoluirao u proteklih 3,5 milijardi godina, to bi značilo da je život na planetu starom 10 milijardi godina imao vremena ne samo da se razvije, nego i da dođe do razine civilizacije sposobne za međuzvjezdano putovanje. Pritom bi mogućnost za međuzvjezdano putovanje, a time i kolonizaciju unutar kuglastog skupa, bila bitno veća, a zbog puno manje udaljenosti između zvijezda u skupu. „Navedeno smo nazvali ‘šansa kuglastog skupa’. Komunikacija između zvijezda u skupu ne bi trajala ništa duže od slanja pisma iz SAD-a u Europu u 18. stoljeću“, istaknula je Di Stefano.

Stoga bi upravo potencijalna komunikacija između zvijezda u kuglastim skupovima trebala biti jedna od tema istraživanja projekata koji se bave potragom za izvanzemaljskim oblicima života, kao što je, primjerice, SETI, navodi se u izvješću predstavljenom na simpoziju Američkog društva astronoma.

Svemirska sonda Voyager napušta Sunčev sustav (FOTO: BBC)

Svemirska sonda Voyager napušta Sunčev sustav (FOTO: BBC)

Kako su zvijezde u kuglastim skupovima vrlo blizu jedna druge, to bi puno olakšalo putovanja svemirskim brodovima između navedenih. „Sonde Voyager trenutno se nalaze na 160 milijardi kilometara udaljenosti od Zemlje, a što bi bila tek jedna desetina udaljenosti od susjedne zvijezde ukoliko bismo živjeli unutar kuglastog skupa. To znači kako bi civilizacija na našem tehnološkom nivou u kuglastom skupu mogla lansirati međuzvjezdanu sondu“, istaknula je Di Stefano.

Izvor: American Astronomical Society

 

28 komentara

28 Comments

  1. Feri Terzić

    21 siječnja, 2016 u 6:14 pm

    VAN SUNČEVA SISTEMA

  2. Alen Štimac

    21 siječnja, 2016 u 6:15 pm

    Van Zemlje svakako!

  3. Robert Strenja

    21 siječnja, 2016 u 6:30 pm

    Paralelnom vremenu

  4. Miroslav Sedlanić

    21 siječnja, 2016 u 6:34 pm

    The truth is out there..

  5. Saša Vukić

    21 siječnja, 2016 u 6:41 pm

    Uvjerenja sam da se negdje definitivno i 100% nalaze, međutim, pitanje je dali ćemo posjedovati ikada tehnologiju sa kojom ćemo sa njima stupiti u kontakt ili ih barem detektirati a kamoli da ćemo posjedovati pogon koji će nas dovesti do njihove planete. Prevelik je svemir da bismo mi bili jedina “inteligentna” bića. S.E.T.I je tek zagrebao površinu i ispitao/slušao samo 0,000000000001 % svemira u potrazi za radijskim signalom koji bi bio dokaz inteligencije. Možda se uopće ne služe radijskim signalom ali je takva potraga jedino što možemo u ovom trenutku.

    • Boris Svancer

      21 siječnja, 2016 u 7:08 pm

      Koliko god je svemir neshavtljivo ogroman, jednako toliko je neshvatljiva činjenica da je se materija organizirala u samoreplicirajuće strukture koje su evolucjom postale samosvjesna bića. Te dvije činjenice – dakle, nezamislivo prostranstvo sa milijardama galaksija od koja svaka sadrži milijarde zvijezda i činjenica da je vjerojatnoća da su se molekule još negdje tako organizirale – ravna nuli (prema matematičarima), kao da jedna drugu pobijaju u razmišljanjima o tome da li još negdje postoji život. Možda je pravo pitanje – da li je tvorac još negdje posijao život?

    • Saša Vukić

      21 siječnja, 2016 u 7:20 pm

      Ne vjerujem da je postojao tvorac. Mislim da je nakon “velikog praska” počelo strahovito širenje a samim time i gravitacija a tada i materija. Dovelo je do ovog gdje smo sada a svemir se i dalje širi i hladi. Ako se ne počne skupljati natrag u početnu točku, zamrznut će se čitav svemir jer će se raširiti i sustavi, galaksije itd… Sunca će biti predaleko od planeta. To je jedna od teorija da se veliki prasak desio hrpu puta. Svemir je kao balon a sve je unutra pa kad se raširi do maksimuma počne se vraćati u početnu točku tj ništavilo. Jedino se postavlja pitanje u što se svemir širi? Nisam baš shvatio/prihvatio objašnjenje o tamnoj energiji, tvari i “redshift/crveni pomak”. Na žalost nikada nećemo saznati, možda je fakat sve nastalo u 7 dana 😀

    • Boris Svancer

      21 siječnja, 2016 u 9:06 pm

      Zasto na zalost. Kako kaze Neil deGrasse Tyson – priznanje da ne mozemo sve znati nas nadahnjuje.

    • Saša Vukić

      21 siječnja, 2016 u 9:07 pm

      Pogledao sam ja mislim sve njegove dokumentarce, intervjue a dobar mi je onaj serijal kad zove goste u studio

    • Josip Jurić

      3 veljače, 2016 u 6:51 pm

      Saša Vukić Boris je potpuno u pravu s ovim što je naveo u prvom komentaru. Svi zaboravljaju na antropički princip kad se govori o “mogućem životu drugdje u svemiru”. Na kraju krajeva, mi ne znamo što je to zapravo uopće život niti ovdje gdje ga ima….

      *Ako se ne počne skupljati natrag u početnu točku, zamrznut će se čitav svemir jer će se raširiti i sustavi, galaksije itd… Sunca će biti predaleko od planeta. To je jedna od teorija da se veliki prasak desio hrpu puta. Svemir je kao balon a sve je unutra pa kad se raširi do maksimuma počne se vraćati u početnu točku tj ništavilo*

      O budućnosti Svemira i tzv. “kozmičkoj smrti” ima nekoliko hipoteza, no niti jedna nije do sada dobila status službene teorije. Sve ovisi koliko će biti falsifikabilna. A ovo da se velik prasak desio hrpu puta je isto samo hipoteza, koja uopće za sad nije falsifikabilna (ono što se ne može falsificirati to se u znanosti odbacuje kao neznanstveno), a prema zadnjim informacijama dosta fizičara od nje odustaje, vidi recimo: http://www.bug.hr/vijesti/neprilike-fizikom-multiverzuma/139731.aspx

  6. Luka Braco Šoša

    21 siječnja, 2016 u 6:46 pm

    Tu su … blizu ..

  7. Zlatan Velagic

    21 siječnja, 2016 u 6:50 pm

    Lijevo …

  8. Lana Lara

    21 siječnja, 2016 u 6:53 pm

    Tamo negdje, uvjerena sam da postoje! 🙂

  9. Dejan Nedeljkovic

    21 siječnja, 2016 u 7:46 pm

    pa van zemlje?

  10. Joško Bender

    21 siječnja, 2016 u 7:54 pm

    U SAD 100%

  11. Vedran Bimbao Lekić

    21 siječnja, 2016 u 8:27 pm

    Gledajte dva svjetski poznata matematičara su izračunali da su šanse da se život razvije (sudeći samo po našem slučaju) 1 naspram 10 na 40000 a u svemiru postoji 10 na 176 atoma. To znači da čak i da u svakoj galaksiji oko svake zvijezde postoji jedan planet koji može sadržavati žiivot i da ima 10 000 000 000 načina da se razvije život ( iako mi znamo samo za jedan) i čak da imaju istu šansu da se razviju kaoi naš život (što ne mora biti uopće istina može biti manje) šanse da se život razvije su tako astronomski male tako da su zanemarive. Vjerojatnije da su posjete ako i postoje trodimenzionalne a ne interplanetarne prirode.

  12. Petar Totto

    21 siječnja, 2016 u 9:24 pm

    u saboru!

  13. Josip Trubić

    22 siječnja, 2016 u 2:09 am

    Pa samo budale ne vjeruju u život u svemiru!! Tj izvanzemaljce dokaza na cijelom svijetu!!!!

  14. Vedran Rubeša

    22 siječnja, 2016 u 7:30 am

    Svagdje

  15. Mario Kralj

    22 siječnja, 2016 u 7:49 am

    U saboru?

  16. Darko Matuško

    22 siječnja, 2016 u 2:26 pm

    Svemocna znanost je tek jucer otkrila da mozda postoji jos jedan planet u suncevu sustavu koji je 3 puta veci od Zemlje,a suncev sustav je nase susjedstvo i mali bijedni djelic nase galaksije,tockica.Sad zamislite koliko znaju o observabilnom svemiru, u kojem navodno ima oko 500 milijardi galaksija i u svakoj galaksiji oko 500 milijardi zvijezda kao nase sunce, sa svojim planetarnim sustavima.Konkretno,ne znaju oni nista.

  17. Smjesna strana svijeta

    22 siječnja, 2016 u 4:24 pm

    E to se trazi …

  18. Najljepse zenske haljine

    22 siječnja, 2016 u 8:44 pm

    Okej je…ali mozete i mnogo bolje! <3

  19. Ejub Baručija

    23 siječnja, 2016 u 12:14 am

    …da li je neko razmišljao o rastojanjima 100 i više svjetlosnih godina ili oko 9,5×10 na 14 km…

  20. Alen Pavliša Renze

    23 siječnja, 2016 u 12:15 pm

    NE,,ljudi pa svemir i cijela poezija o njemu je stvorena samo za nas. Da postoji život u svemiru,što primitivan,u obliku recimo bakterije,starije kulture,i mlađe isto tako i sa planetima gdje je intelekt. I prestanimo razmišljat na način ako je još netko u njemu izgubit ču boga, jer nečemo,sve je to bog.

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Popularno

Znanost za početnike

Iako se s nama ne bi složila ekipa iz Flat Earth Societyja, Zemlja je okrugla. U redu, ne baš u pravom smislu riječi, ali...

Kemija

One nastaju u oblacima i to na temperaturama nižim od 0°C izravno iz vodene pare u zraku, a ne smrzavanjem vode kako se obično...

Znanost za početnike

Znanstvenici vjeruju da je u najvećem broju slučajeva uzročnik potresa mehanizam tektonike ploča, tj. kretanje litosferskih ploča i njihova međusobna interakcija.

Fizika

Jeste li oduvijek imali goruću želju putovati kroz vrijeme? Dobre vijesti! Putovanje kroz vrijeme je moguće. Zapravo, već to radite. Krećete se kroz vrijeme...

Fizika

Svima nam je dobro poznato da je Albert Einstein, jedan od najznačajnijih fizičara 20. stoljeća, bio uistinu zanimljiva i osebujna ličnost. No, jeste li...

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Astrobiologija

Internacionalni tim astrobiologa tvrdi da bi organske molekule koje je Curiosity rover agencije NASA otkrio na Marsu, mogle biti dokaz da je na ovom...

Svemir

Ključnog elementa za nastanak života ima manje nego što se mislilo

Na rubu znanosti

Znanstvenici iznenađeni rezultatima studije

Svemir

Trenutno, letjelica Voyager 1, lansirana 1977. godine, nalazi se 21 milijardu kilometara od Zemlje, ili oko 141 puta udaljenost između Zemlje i Sunca. Ona...

Oglašavanje