Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Genetika

Gen SIRT1 važan za pamćenje

Protein upleten u mnoge biološke procese možda ima i ulogu u pamćenju, navodi se u novom istraživanju koje je vodio University of Southern California i National Institute on Aging na National Institutes of Health.

Otkrića, objavljena ovog tjedna u časopisu Journal of Neuroscience, slažu se s istraživanjem drugog tima objavljenog online u Natureu 11. srpnja. Obje studije otkrivaju da miševi kojima nedostaje protein SIRT1 imaju oslabljeno pamćenje i učenje, što govori da je SIRT1 važan za te funkcije. Međutim, novo je istraživanje otkrilo da povećanje prirodne razine proteina SIRT1 nije poboljšalo učenje i pamćenje u miševa, ali je potaknulo pitanja o slučaju s dopunjavanjem normalne prehrane s aktivatorima sirtuina, porodici spojeva kojima je cilj aktivirati SIRT1.

“Veća ekspresija SIRT1 nije poboljšala pamćenje, što znači da povećanje količine proteina ne može poboljšati pamćenje. Potrebna su mnoga druga istraživanja s različitim modelima kako bi se to opovrgnulo”, izjavio je koautor Valter Longo, molekularni biolog na USC Leonard Davis School of Gerontology, a djeluje i na USC College of Letters, Arts and Sciences.

U miševa su sirtuini pokazali da utječu na metabolizam i druge biološke procese koji su uključeni u starenje. Brojna istraživanja pokazala su da resveratrol, predloženi aktivator sirtuina i puno više reklamirani “anti-aging” sastojak u crnom vinu, ima blagotvorno djelovanje na neke aspekte zdravlja, iako ne produžuje život u normalnih miševa. Međutim, on poboljšava zdravlje i produžuje životni vijek miševa na visoko kaloričnoj prehrani. Fiziološke funkcije sirtuina u ljudi su pod intenzivnim ispitivanjima, s mnogo istraživanja u tijeku o učincima aktivatora sirtuina i inhibitora na razne bolesti.

“Ovo je vrlo kontroverzna tema jer se za sirtuine pokazalo da su i dobri i loši”, istaknuo je Longo. “U našim prethodnim istraživanjima (u miševa i stanicama sisavaca), na primjer, pokazali smo da je nedostatak SIRT1 štiti neurone. Možda postoji kompromis između toksičnosti i funkcije kao što je ona koja je esencijalna za učenje i pamćenje.”

U Longovoj istraživačkoj grupi, miševi kojima nedostaje SIRT1 gen ne samo da su imali kognitivne probleme već i fizičke defekte u neuronskim mrežama. Neuroni takvih miševa bili su jednostavnijih struktura, manje razgranati i manje složeni, a to su pokazatelji smanjenja sposobnosti učenja i prilagodbe. S druge strane, miševi projektirani da pretjerano eksprehiraju gen SIRT1 nisu imali bolje učenje niti memorijske testove od normalnih miševa. Njihov mozak nije pokazao nikakve negativne fizičke karakteristike.

Izvor: University of Southern California

 

Ostavi komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Popularno

Znanost za početnike

Iako se s nama ne bi složila ekipa iz Flat Earth Societyja, Zemlja je okrugla. U redu, ne baš u pravom smislu riječi, ali...

Kemija

One nastaju u oblacima i to na temperaturama nižim od 0°C izravno iz vodene pare u zraku, a ne smrzavanjem vode kako se obično...

Znanost za početnike

Znanstvenici vjeruju da je u najvećem broju slučajeva uzročnik potresa mehanizam tektonike ploča, tj. kretanje litosferskih ploča i njihova međusobna interakcija.

Fizika

Jeste li oduvijek imali goruću želju putovati kroz vrijeme? Dobre vijesti! Putovanje kroz vrijeme je moguće. Zapravo, već to radite. Krećete se kroz vrijeme...

Fizika

Svima nam je dobro poznato da je Albert Einstein, jedan od najznačajnijih fizičara 20. stoljeća, bio uistinu zanimljiva i osebujna ličnost. No, jeste li...

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Zdravlje i Medicina

Metoda je daleko od toga da u skorije vrijeme bude testirana na ljudima

Genetika

Međunarodni tim znanstvenika izjavio je da su identificirali genetsku varijantu jedinstvenu za vitke osobe poznatu kao ALK gen.

Društvene znanosti

Od otkrića elemenata koji čine osnovu života na Marsu do velikih uspjeha u uređivanju gena i uspona umjetne inteligencije, prenosimo šest velikih znanstvenih otkrića...

Društvene znanosti

Novim načinom editiranja genoma moglo bi se ispraviti 89 posto pogrešaka u DNK-u, koje uzrokuju bolesti, kažu američki znanstvenici. Tehnologija, koju su nazvali ‘prime...

Oglašavanje