Connect with us

Znanost

Geološki fenomen – kamenje koje raste

Geografija i geologija

Geološki fenomen – kamenje koje raste

Zemlja je izuzetan planet i priroda koja nas okružuje puna je fascinantnih pojava. Jedna od takvih je i nevjerojatan geološki fenomen – kamenje koje raste!

kamen-koji-raste

Rumunjski muzej i prirodni rezervat Trovant nalazi se u regiji Valcea, blizu ceste koja povezuje Râmnicu Valcea i Targu Jiu, 8 km od Horeza. Ovdje, u malenom naselju Costesti nalazi se misteriozno kamenje koje nazivaju trovanti i za koje se vjeruje da je živo. Trovant je inače geološki termin koji se često koristi u Rumunjskoj i znači cementirani pijesak.
Trovanti su geološki fenomeni u obliku sferično oblikovanog “cementiranog pijeska”, a uzrokom njihovog pojavljivanja smatra se neka vrsta snažne seizmičke aktivnosti. Smatra se da su se prvi trovanti pojavili nakon potresa koji su se dogodili prije gotovo 6 milijuna godina.

Ono što trovante čini tako jedinstvenima i misterioznima jest činjenica da nakon što dođu u dodir s vodom – ožive!
Nakon obilnih kiša kamenje veličine 6-8 mm naraste u prosjeku do veličine od 6 do 10 metara, što je stvarno nevjerojatno.
Jedno od najčudnijih svojstava tog kamenja jest da, unatoč razlici u veličini pojedinih primjeraka, koje se kreću od nekoliko milimetara pa do gotovo 10 metara, je svo kamenje vrlo slično. Pri tom uzimamo u obzir prirodni zakon koji kaže da ne postoji nešto poput dva identična kamena.

Osim toga, baš kao i poznato kamenje u Dolini Smrti u Kaliforniji, i ovo se kamenje često premješta s jednog mjesta na drugo.

Znanstvenici vjeruju da kamenje mijenja svoju veličinu zbog visoke razine različitih mineralnih soli koje se nalaze ispod kore ovog kamenja. Kada dođu u dodir s vodom kemikalije se počinju širiti, stvaraju pritisak na pijesak i događa se da kamenje “raste”. Međutim, unatoč svim svojim nastojanjima, znanstvenici nisu uspjeli doći do logičnog objašnjenja zašto ovo kamenje ima nastavke koji podsjećaju na korijenje. Ako se ti nastavci odrežu, vide se obojeni prstenovi koji izgledaju poput godova kod stabala.

Ovo kamenje se ponaša gotovo kao nekakav nepoznati anorganski oblik života. Ne možemo poreći da je naša planeta zaista nevjerojatna.
Lokalni stanovnici znaju za postojanje ovog kamenja već preko stotinu godina, ali nikad nisu obraćali posebnu pozornost na njih. Kamenje se često koristilo kao građevinski materijal i za građenje nadgrobnih spomenika.

Danas je muzej Trovant pod zaštitom UNESCO-a.

Izvor: MessageToEagle

Nastavi čitati
Advertisement
29 komentara

29 Comments

  1. Jasmin Lepara

    25 veljače, 2013 kod 3:27 pm

    super kamenje, , napravis malu kucicu arhitekture kao mali dvorac, nešto kao maketa 1 m sa 1 m onda staviš prskalicu sa vodom, poslije naraste kuca u veliki dvorac 🙂

  2. Ivan Markic

    25 veljače, 2013 kod 3:27 pm

    bilo bi zgodno od ovakvog kamenja napraviti neku malu kucicu pa neka raste….:)

  3. Dragan Urošević

    25 veljače, 2013 kod 3:28 pm

    e pa lažem te bože da duže živim

  4. Petra Krtanjek

    25 veljače, 2013 kod 3:31 pm

    Predobro. 🙂 Kazu, nije im se posvecivala pozornost. Kakav je to strucnjak kojeg ovo ne bi zanimalo?

  5. Ivica Vilusic

    25 veljače, 2013 kod 3:33 pm

    Ovi iz znanosti misle da im vjerujemo!!! A toliko puta su nas znanstvenici kroz povijest da izvinete zajebali da vise ni sami sebi ne vjerujemo !!!

  6. Robert Smola Smolčić

    25 veljače, 2013 kod 3:34 pm

    ideš

  7. Zeljko Extrem

    25 veljače, 2013 kod 3:37 pm

    vjerojatno se mogu i razmnozavati.mozda je to neka vrsta drveta koje izgleda ko kamen:|

  8. Bumbar Josip

    25 veljače, 2013 kod 3:38 pm

    Krečnjak

  9. Ivica Vilusic

    25 veljače, 2013 kod 3:40 pm

    Ludilo !!! Je ova nasa znanost !!!

  10. Sasa Peric

    25 veljače, 2013 kod 3:41 pm

    gljive

  11. Mladen Ješić

    25 veljače, 2013 kod 3:43 pm

    ma raste ko iz govana…

  12. Ivan Jakobović

    25 veljače, 2013 kod 3:44 pm

    za sve neobično treba ispuniti neki uvjet-stvar prirode koja to umije.

  13. Mare More

    25 veljače, 2013 kod 3:50 pm

    ???

  14. Danijel Boljvak

    25 veljače, 2013 kod 3:59 pm

    hahahahaha kameen hahaha joj haaa

  15. Slavko Stanša

    25 veljače, 2013 kod 4:02 pm

    pa jednostavno za objasniti ! Oćito se sakuplja kamenac iz vode ali ostaje pitanje koliko vremena treba za to? tj. u kojem razdoblju?

  16. Slavko Stanša

    25 veljače, 2013 kod 4:05 pm

    Šta se sakuplja kamenac iz vode

  17. Laflii

    25 veljače, 2013 kod 5:47 pm

    a sto bude kad se osuši? jel se onda smanji?? i pretpostavljam da ga nema puno ako je vec koristen za gradnju? ili se stvarno kamenje razmnožava??

  18. Alma Keser-brozović

    25 veljače, 2013 kod 5:52 pm

    nakon kraćeg razdoblja obilnih kiša?

  19. bradilko

    25 veljače, 2013 kod 7:47 pm

    netrebaju nam vise zidari po jedan na stranu samo zasaluuj kako da izgleda ohojj jevtina gradnja

  20. Stjepan Mirko Lavošević

    25 veljače, 2013 kod 10:41 pm

    A jeste ga … a niste mogli malo više slika, možda video … a nije bilo jabuke?

  21. Hrvoje Čanić

    25 veljače, 2013 kod 11:16 pm

    jednostavno je za objasniti to je nes totalno deseto a nazivaju to “kamenom” a u ovoj prici je sve prenapuhano da izgleda kul isto kako se trp naziva morskim krastavcem a nema apsolutno nikakve veze sa krastavcima

  22. ovdje naglasiti...

    26 veljače, 2013 kod 9:40 pm

    trebalo bi to selo otići osloboditi od ustaša i talibana obraniti demokratsko načelo da svi dobiju malo te pojave za doma…

  23. Petra Mazur

    6 kolovoza, 2015 kod 8:52 pm

    Vadlja Donna

  24. Niko Zepic

    7 kolovoza, 2015 kod 12:20 am

    Svako kamenje raste, ja vec moram zaposliti tri rudara da mi razbijaju kamenolom u bubrezima..

  25. Margarita Šegedin

    7 kolovoza, 2015 kod 5:31 am

    Ma to su 100% trolovi

  26. Ante Jurič-Kikaš

    7 kolovoza, 2015 kod 6:26 am

    Isus na svečani ulazak u Jeruzalem kaže da će i kamen progovorit ! Zemlja je živa !

  27. Amber Armstrong

    7 kolovoza, 2015 kod 7:58 am

    Geology is not a real science!

  28. Ida Karirano Ahmetasevic

    7 kolovoza, 2015 kod 10:16 am

    Fran Margetić

  29. Jagoda Hirs

    8 kolovoza, 2015 kod 6:23 am

    :O

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Geografija i geologija

Popularno

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh