Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Matematika i Ekonomija

Globalne posljedice erupcije Eyjafjallajokulla

Eyjafjallajökull i ogromni oblak vulkanske prašine koju je ispustio, očito je imao ogromne posljedice za Europu i europske aerodrome; poremetio je mobilnost milijuna ljudi i koštao avio kompanije više od milijardu eura. A kakve su njegove globalne posljedice?

Iako ih je jako teško izmjeriti, profesor Dirk Brockmann s Northwestern University sa svojom je istraživačkom skupinom odlučio pokušati izmjeriti kakve su bile globalne posljedice erupcije ovog vulkana. Na opće iznenađenje Brockmanna i njegovog tima, mobilnost u krajevima koji su daleko od Europe – uključujući SAD, Indiju i jugoistočnu Aziju – značajno je pogođena ovim europskim problemom.

Istraživačka skupina usporedila je cijelu mrežu svjetskog zračnog prijevoza prije i nakon što je 27 najvećih europskih aerodroma zatvoreno te je koristila složenu mrežnu teoriju da bi izračunala i izlistala koji su otvoreni aerodromi najviše pogođeni.

“Bili smo jako iznenađeni kad smo otkrili da na vrhu liste najpogođenijih aerodroma nisu bili aerodromi iz Europe, nego oni izvan nje”, kaže Brockmann. “Singapur, Hong Kong i Beijing neki su od vrlo prometnih aerodroma koji su najviše pogođeni, a uopće nisu geografski blizu Europi te između njih i Islanda stoje cijeli kontinenti.” On i njegovi učenici s magisterija, Daniel Grady, Christian Thiemann i Olivia Woolley također su otkrili da su aerodromi poput Madrida i Dubaija postali vrlo važni u općoj prijevoznoj mreži te da su preuzeli ulogu nekih zatvorenih aerodroma. Brockmann i njegova grupa imaju veliko iskustvo u stvaranju simulacija i kompjuterskih modela za ljudske prijevozne mreže i pandemijske bolesti. Brockmann je surađujući profesor inženjerske znanosti i primijenjene matematike na Northwestern`s McCormick School of Engineering and Applied Science.

“Europski su aerodromi poput mostova za svijet – većina globalnog prometa ide preko Europe”, kaže Brockmann. “Udaljenosti koje treba prijeći da bi se došlo do nekih destinacija, značajno su se povećale zbog oblaka vulkanske prašine. Mumbai je, na primjer, ostao bez više veza nego Afrika ili SAD. Letovi od SAD-a do Mumbaija obično idu kroz Europu te je zbog toga Mumbai Americi postao još udaljeniji.” Put koji se inače sastojao od 2 leta prije problema s vulkanom, sada zahtjeva 4 ili 5 letova kad je situacija jako loša, što naravno znači i više vremena, kaže Brockmann.

Kad je prekid prometa bio na vrhuncu, sa zatvorenih 27 europskih aerodroma, 10% od ukupnog globalnog zračnog prometa bilo je prekinuto. Prekid u prometovanju nije utjecao samo na mobilnost ljudi nego i na svježe voće i povrće, žitarice i drugu hranu, lijekove, dijelove za strojeve i mnogo više.

“Micanje tih 27 važnih čvorova s prometne karte svijeta dramatično utječe na cijeli taj kompleksni sustav.” kaže Brockmann. “Mi sad možemo iskazati učinke Eyjafjallajökulla u brojevima i ilustrirati ih, ali treba znati da to nije nimalo jednostavno za napraviti.“

“U ovom slučaju, cijeli zračni promet u svijetu vrlo je usporen, ali je ipak radio”, ističe Brockmann, koji je također pratio širenje svinjske gripe i njen utjecaj. “Naša računica pokazuje da je potrebno da 80% od svih aerodroma bude zatvoreno da bi se cijeli sustav urušio. To pokazuje koliko je ovaj cijeli sustav jak i otporan.” Sljedeći projekt na kojem će istraživači raditi pravljenje je usporedne analize učinaka koje je Eyjafjallajökull i napad na američke Blizance 11.9. imao na zračni promet i mobilnost.

Izvor: Northwestern University

Ostavi komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Zemlja

Ekstremna vrućina od erupcije Vezuva u Italiji bila je toliko intenzivna da je pretvorila mozak jedne žrtve u staklo, pokazala je studija. Vulkan je...

Geografija i geologija

Još uvijek aktivni vulkan Etna na Siciliji ponovno je erumpirao, treći put u manje od tri tjedna, izbacujući lavu u visinu do 200 metara,...

Geografija i geologija

Nova 2017. godina je počela prilično vatreno. Ili vulkanski, bolje rečeno. Ni Vulkan Kilauea nije mirovao. Jedan od najposjećenijih vulkana svijeta je početak godine...

Geografija i geologija

Veliki je problem u tome što je okolica vrlo gusto naseljena i brojno stanovništvo bilo bi na udaru vulkana

Oglašavanje