Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Matematika i Ekonomija

Je li grafikon rasta bogatstva najvažniji grafikon na svijetu?

Jonathan Haidt, psiholog sa Sveučilišta New York, karijeru započinje kao “tipičan” intelektualac liberal, ali nakon određenog vremena počinje cijeniti sposobnost slobodnog tržišta u poboljšanju života siromašnih. Ranije ove godine, napisao je esej u kojem ukazuje na ono što naziva “najvažnijim grafikonom na svijetu.”

Grafikon se ogleda na podatke kojima Angus Maddison ukazuje na masivni porast bogatstva u cijelom svijetu tijekom posljednja dva stoljeća, piše autor na blogu humanprogress.org

BDP

“Veliko obogaćenje” izaziva različite reakcije u različitim dijelovima svijeta navodi Haidt. “Kada sam pokazao ovaj grafikon u Aziji,” on piše, “publika ga voli i čini se da ga shvaćaju kao aspiracijski putokaz.

Ali, kad sam pokazao ovaj grafikon u Europi i Sjevernoj Americi, često primam ambivalentne reakcije. ‘Ne možemo zauvijek nastaviti rasti!’ neki kažu. ‘Uništiti ćemo planet!’ kažu drugi. Ovi prigovori dolaze isključivo iz političke ljevice, koja ima povijest, koja se proteže stoljećima, neodlučnosti ili otvorenog neprijateljstva prema kapitalizmu,” tvrdi Haidt.

GDP, per person

Pri iznošenju govora o prednostima slobodnog tržišta, publika u Europi i Americi uvijek navodi ograničenu prirodu rasta i izražava brigu o stanju okoliša. Haidt tvrdi kako kapitalistički prosperitet mijenja ljudsku savjest.

U predindustrijskom društvu, ljudi brinu o opstanku. “Kako su društva postojala bogatija, općenito život postaje sigurniji, ne samo zbog smanjenja bolesti, gladi i rizika od prirodnih katastrofa, nego i zbog smanjenja političkog brutalizma. Ljudi dobivaju prava.”

Takve prosperitente generacije, prema Haidtu, počinju brinuti o pitanjima poput prava žena, prava životinja, prava homoseksualaca, ljudskih prava i problema degradacije okoliša. “Počinju očekivati više od života negoli njihovi roditelji.”

Sve to je u redu, toliko dugo dok se “razmažena”  mladež Zapada i privilegirana mladež Dalekog Istoka ne sjeti da oko 800 milijuna ljudi u svijetu, mnogi od njih u Africi, i dalje žive u apsolutnom siromaštvu i doživljavaju egzistencijalne krize koje se mogu riješiti samo pomoću slobodnog tržišta. „Onemogučavanje najsiromašnijima pristup jeftinim fosilnim gorivima, na primjer, može značiti smrt novorođenčadi u električnim inkubatora u ruralnoj Africi.

Marian Tupy, autor na blogu humanprogress.org, članak zaključuje sa dvije glavne misli. Prvo, ne postoji očiti razlog zašto se rast ne bi trebao nastaviti u nedogled, premda će budući rast vjerojatno više ovisiti o tehnološkim promjenama nego do sada. Na Zapadu, na primjer, ne može se replicirati rast koji je rezultirao ulaskom velikog broja žena (50 posto stanovništva) u radnu snagu.

Drugo, ne treba pasti u zamku misleći da, jer je početna faza industrijalizacije loša za okoliš, predindustrijsko društvo jednako koegzistenciji čovjeka i prirode u ravnoteži. Dio razloga zašto je industrijska revolucija započela u Engleskoj bio je prebacivanje s gotovo iscrpljenog drva na ugljen kao izvor energije. Industrijalizacija i naknadno obogaćivanje spasilo je europske šume, a to se može učiniti i u Africi, zaključuje Tupy.

Forest area

 

 

8 komentara

8 Comments

  1. Vedran Ožir

    20 prosinca, 2016 u 1:13 pm

    Ne znam da li je najvažniji, no da jest jako važan – jest!

  2. Alen Štimac

    20 prosinca, 2016 u 6:31 pm

    Isto izgleda i grafikon porasta broja ljudi na svijetu….. nacrtao sam ga osobno….

  3. Mihajlo

    20 prosinca, 2016 u 7:44 pm

    Uklonite dugme… Nastavite citati… Na windows telefonima nekad je nemoguce prosiriti clanak.

  4. Mijo Ćurak

    20 prosinca, 2016 u 7:35 pm

    NE !!!

  5. Yevgeny Timofeyev

    21 prosinca, 2016 u 9:18 am

    resursi nisu neograniceni, ciklus nije neogranicen, proces nije nesebican i to sto tvrdi je cista glupost. naravno – slobodan je reci sto zeli, kao sto i ja mogu reci da je plutajuci primjerak proizveden jutros u wc-u najvaznija stvar na svijetu jer njegova velicina govori da sam sve bogatiji.
    Po njemu ljevicari bi rekli: “ali ne mozes neograniceno jest, a i drugi moraju i jesti i doc na red” no ja ne vidim problem obzirom da imam zube i zdravu probavu. uostalom svi anorekticni koje znam izlijecili su se upravo jeduci.
    Well, dude, moj je pak stav da je to svejedno *ovno i nije ni ljepse ni mirisljavije zato sto je moje

  6. Matej R. K. Pranjić

    21 prosinca, 2016 u 12:36 pm

    Čista ideologija. To je to. Evo i zašto: “…oko 800 milijuna ljudi u svijetu, mnogi od njih u Africi, i dalje žive u apsolutnom siromaštvu i doživljavaju egzistencijalne krize koje se mogu riješiti samo pomoću slobodnog tržišta”.
    >ono kad egzistencijalna kriza ne postoji u razvijenom dijelu svijeta
    >ono kad je slobodno tržište rješenje za sve, pa čak i za njegove krize
    >ono kad kapitalisti zaslužuju sve te milijune i milijarde što zarađuju

  7. Christian Wladitch

    21 prosinca, 2016 u 5:02 pm

    Molim vas nemojte pisat clickbait naslove, bar vi… Jos jedan i brisem vas.

  8. Marin

    7 kolovoza, 2017 u 12:29 am

    Koje dekadentne i samovažne misli i ideje je ovaj “Haidt” ispljune… jaaarče živote…
    Mislio sam da ću pročitati nešto pametnije od reklame za kapitalizam.
    A pazite ovo…
    “Industrijalizacija i naknadno obogaćivanje spasilo je europske šume, a to se može učiniti i u Africi, zaključuje Tupy.”
    Sad tek vidim… Tupy… Tupi.. kut, nož, mozak… (digresija kratka)
    Kaže “spasili europske šume”. Da i prebacili se na tropske šume. Popilali pola kišnih šuma, ali spasili smo 78.873 europska bora i tridesetisedam Breza. Bravo Tupi.

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Društvene znanosti

Pandemija koronavirusa je razotkrila slabosti kratkovidog i hiper individualističkog društvenog sustava, piše za magazin Social Europe Karin Pettersson, švedska novinarka i predsjedavajuća u Svjetskoj...

Znanost

Ako vas virus ne pogodi direktno, pogodit će vas tako što nećete moći ići na posao, što će primorati vašeg poslodavca da vas proglasi...

Društvene znanosti

Pojam erotski kapitalizam uvela je dr. Catherine Hakim, britanska sociologinja i stručnjakinja na području zapošljavanja žena i ženskih problema. Pojam erotski kapitalizam se odnosi...

Matematika i Ekonomija

Finska će se upustiti u eksperiment ostvarivanja temeljnog prihoda građanima i građankama tako da će se grupi nezaposlenih osoba omogućiti primanje neoporezivog dohodak bez...

Oglašavanje