Connect with us

Znanost

Ekologija i okoliš

Grčki ronioci u borbi protiv štetnoga plastičnog otpada

Antigona Kouteri zajedno s desetak kolega, dobrovoljnih ronilaca iz udruge Aegean Rebreath odijeva ronilačko odijelo, namješta masku i uranja u more ispred Zakintosa u potrazi za plastičnim otpadom koji prekriva veći dio morskog dna ove grčke luke.

Zakintos je otok u Jonskome moru poznat po kristalno plavom moru i “morskom parku” u kojemu se uzgajaju morske kornjače iz obitelji Caretta caretta.

Nakon tri sata ronjenja Antigona (40) i njezini kolege s četiri metra dubine izvlače zapletene ribarske mreže i metalnu kantu. Ubrzo na kopno izvlače četiri automobilske gume, desetke plastičnih boca, nebrojeno metalnih limenki, plastičnih vrećica, dio ulične svjetiljke, dvije vreće za golf palice i svakovrsne cijevi.

Grčka na svoju obalu, jednu od najdužih na Sredozemlju duljine 14 000 km svake godine privlači desetine milijuna turista.

Po podacima iz nedavno objavljenog izvješća Svjetskoga fonda za zaštitu prirode (WWF), Mediteran je već dosegnuo “rekordnu razinu zagađenja s 570 000 tona plastike, koliko je se u more odbaci svake godine”.

Deponij

Grčka godišnje proizvede oko 700.000 tona plastičnog otpada, odnosno 68 kg po stanovniku. Po podacima WWF-a oko 11.500 tona završi u moru.

“Ispod morske površine nalazi se pravi deponij otpada”, ogorčeno kaže grčko-poljska odvjetnica Violetta Walczyk (44), aktivistica Aegean Rebreath.

Za vrijeme našega dvogodišnjeg djelovanja, udruga je s morskog dna izvukla oko 9000 plastičnih boca, 3,6 tona ribarskih mreža i 289 automobilskih guma.

“Više od 70 posto morskog otpada u moru koje oplakuje Grčku čini plastika i ako se ne poduzmu odgovarajuće mjere situacija može biti samo još gora”, upozorava Katerina Tsagari, znanstvenica iz Grčkoga oceanografskog instituta (HCMR), koja analizira kolik je postotak mikroplastike pronađen u utrobama riba i morskih kornjača u grčkim vodama. 

“U probavnom sustavu oko 20 do 45 posto riba i školjaka pronašli smo plastični otpad koji one progutaju”, rekla je te dodala da veliki plastični predmeti mijenjaju morfologiju morskoga dna i predstavljaju zamke za ribe, školjke ili kornjače.

Grčka vlada, koja je nedavno pokrenula kampanju protiv upotrebe plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu, poput plastičnih čaša i slamki, priznaje da se u more dnevno baci čak trideset devet tona plastičnog otpada.

Premijer Kyriakos Mitsotakis je početkom listopada u intervjuu AFP-u rekao da je zaštita mora “prioritet u zemlji čija ekonomija ovisi o turizmu”.

Neispravno i neučinkovito recikliranje

Stručnjaci smatraju da korijen problema leži u neučinkovitosti recikliranja otpada. Urušavanje ilegalnog deponija otpada u more na otoku Androsu 2011. izazvalo je skandal u zemlji. 

Dužnosnik grčkoga ogranka WWF-a Achilleas Plitharas kaže kako Grčka još uvijek plaća novčanu globu zbog ilegalnih odlagališta otpada, o kojoj je odluku donijela Europska komisija. 

“Recikliranje se u Grčkoj ne smatra ozbiljnim poslom”, smatra suosnivač tvrtke Aegean Rebreath, George Sarelakos, dodajući kako “svako gradsko vijeće ima svoju politiku, a u zemlji ne postoji zajednička strategija”. Dodaje i da je Grčka tek 2018. godine usvojila odluku o obveznom plaćanju plastičnih vrećica. 

Grčki centar za pomorska istraživanja (HCMR) je od 2017. koordinator europskog projekta CLAIM, čiji je cilj čišćenje europskih mora od otpada uz primjenu inovativnih metoda uklanjanja mikroplastike.

George Triantafyllou, direktor istraživanja HCMR-a i hidrobiolog svojim sugrađanima poručuje: “Promijenite navike, koristite manje plastike u svakodnevnom životu. Europske inicijative postoje, samo ih moramo slijediti.”

Ostavi komentar

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Ekologija i okoliš

Popularno

Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh