Connect with us

Znanost

Astronomija

Houstone, imamo još jedan problem


Kao da putovanje svemirom nije već ispunjeno s dovoljno opasnosti, nova studija u časopisu PLoS ONE pokazuje da kozmičko zračenje, koje bi bombardiralo astronaute na udaljenim svemirskim misijama na mjesta poput Marsa, može ubrzati pojavu Alzheimerove bolesti.

“Kozmičko zračenje galaksije predstavlja ozbiljnu prijetnju budućim astronautima”, rekao je glavni autor studije, M. Kerry O’Banion, M.D, Ph.D, profesor pri Medicinskom centru Sveučilišta u Rochesteru (URMC) na Odjelu za neurobiologiju i anatomiju. “Mogućnost da izloženost radijaciji u svemiru dovede do zdravstvenih problema, kao što je izazivanje raka, odavno je poznata. Međutim, ova studija po prvi put pokazuje da bi izloženost zračenju ekvivalentnom misiji na Mars mogla prouzročiti kognitivne probleme i u mozgu ubrzati promjene koje su povezane s Alzheimerovom bolesti.”

Svemir je pun zračenja, ali Zemljino magnetsko polje uglavnom štiti planet i ljude u niskoj Zemljinoj orbiti od tih čestica. Međutim, nakon što astronauti  napuste orbitu, izloženi su stalnoj kiši raznih radioaktivnih čestica. Uz odgovarajuća upozorenja, astronauti mogu biti zaštićeni od opasnih zračenja povezanih sa solarnim olujama. No, postoje i drugi oblici kozmičkoga zračenja koji, uza sve napore, ne mogu biti učinkovito blokirani.

Budući da ovo zračenje postoji u niskim razinama, što je astronaut dulje u dubokom svemiru, veća je njegova izloženost zračenju. Odgovornost je to i briga za NASA-u, agenciju koja planira misije s posadom na udaljeni asteroid 2021. i Mars 2035. godine. Povratno putovanje na Crveni planet može potrajati i do tri godine.

Više od 25 godina NASA financira istraživanja kako bi se utvrdili potencijalni zdravstveni rizici svemirskih putovanja, nastojeći razviti protumjere i utvrditi razinu rizika slanja muškaraca i žena na produžene misije u dubokome svemiru.

Od toga vremena, nekoliko istraživanja je pokazalo mogućnost utjecaja galaktičke kozmičke radijacije  na rak, kardiovaskularne i mišićno-koštane bolesti. Ova studija sada prvi put istražuje mogućnost utjecaja svemirskoga zračenja na neurodegenerativne promjene, posebice na biološke procese u mozgu koji pridonose razvoju Alzheimerove bolesti. O’Banion, čije se istraživanje fokusira na to kako radijacija utječe na središnji živčani sustav, i njegov tim rade s NASA-om već više od osam godina.

Istraživači su proučavali utjecaj određenoga oblika zračenja zvanoga ‘čestice visoke mase i visokog naboja’ (HZE). Ove čestice, koje kroz svemir putuju velikim brzinama zbog sila eksplozija zvijezda, dolaze u različitim oblicima. Za ovu studiju istraživač je izabrao čestice željeza. Masa HZE čestica nalikuje masi čestica željeza, a u kombinaciji s njihovom brzinom, omogućuje im prodiranje kroz čvrste objekte poput zida i zaštitnoga oklopa letjelice.

“Budući da čestice željeza stvaraju jači udar, vrlo je teško, iz inženjerske perspektive gledajući, učinkovito se zaštititi od njih”, rekao je O’Banion. “Letjelicu bi, u biti, trebalo obložiti blokom od dva metra olova ili betona.”

Dio istraživanja proveden je u NASA-inom Laboratoriju za svemirsko zračenje pri Nacionalnom laboratoriju u Brookhavenu na Long Islandu. NASA je smjestila svoj istraživački rad na Brookhaven kako bi iskoristila prednosti laboratorijskoga akceleratora čestica u kojemu se sudaranjem materija pri vrlo visokim brzinama mogu reproducirati radioaktivne čestice koje se nalaze u svemiru.

Istraživači su posebno htjeli ispitati ima li izloženost radijaciji potencijal ubrzati biološke i kognitivne pokazatelje Alzheimerove bolesti ili ne, osobito kod osoba koje imaju predispoziciju za razvoj bolesti. Da bi to postigli, odlučili su proučavati utjecaj na životinjskim modelima Alzheimerove bolesti. Ovi posebni modeli su opsežno proučeni  i znanstvenicima je poznat precizan vremenski okvir u kojemu bolest napreduje tijekom vremena.

Na Brookhavenu, životinje su izložene različitim dozama zračenja, uključujući razine usporedive s onima koje će astronauti doživjeti tijekom misije na Mars. U Rochesteru, tim istraživača, uključujući Jonathana Cherryja, apsolventa URMC-a,  koji je bio prvi autor studije, ocjenjuje kognitivni i biološki utjecaj izloženosti. Miševi su podvrgnuti nizu eksperimenata u kojima su se morali prisjetiti predmeta ili određenih lokacija. Istraživači su primijetili da su miševi izloženi zračenju bili podložniji neuspjehu, sugerirajući da je došlo do neuroloških oštećenja ranije od očekivanoga.

Mozgovi miševa su pokazali i znakove vaskularnih promjena, veće od uobičajene akumulacije beta amiloida, „plaka“ proteina koji se nakuplja u mozgu i jedan je od simbola bolesti.

“Ovi rezultati jasno ukazuju da izloženost zračenju u svemiru ima potencijal ubrzati razvoj Alzheimerove bolesti”, rekao je O’Banion. “Ovo je još jedan faktor koji će NASA, budući da je zabrinuta zbog zdravstvenih rizika svojih astronauta, trebati uzeti u obzir pri planiranju budućih misija.”

Ostali suautori: Jacqueline Williams, dr.sc. i John Olschowka, dr.sc. sa URMC-a i Bin Liu, Ph.D, Jeffrey Frost i Cynthia Lemere, dr.sc. sa Medicinske škole na Harvardu. Istraživanje je financirala NASA.

Izvor: University of Rochester Medical Center

12 komentara

12 Comments

  1. Branimir Puškarić

    siječanj 5, 2013 kod 3:21 pm

    Toliko o putu na Mjesec “strašnih ” Amera … Vrlo je zanimljivo da nijedan astronaut koji je bio na Mjesecu nije imao nikakvih posljedica od radijacije, a sada grme američki znanstvenici da je teško putovati u svemir sa današnjom opremom koja ne štiti astronaute od kozmičkog zračenja.
    Molio bi stručnjake ovdje da objasne kako je to Amstrong preživio bez posljedica i zašto je pokopan u moru kako se njegovo tijelo nikada našlo.

    Inače na vidjelo je izašla istina da je Amstrong daleko prije smislio svoju “legendarnu” rečenicu ili mu brat laže…:)
    M

  2. facta.verbis

    siječanj 5, 2013 kod 4:51 pm

    Pa tko je vidio da na Mjesecu ima zr(n)ačenja? ;)..(al’ da zrači, onako pun i okrugao..zrači!). I da, rečeno je da je Armstrong prvi prešetavao Mjesec, ali tko zna, možda se prvi i poskliznuo? Pa-pao? U more?…btw., hvala na komentaru 🙂

  3. Tomislav Škondro

    siječanj 5, 2013 kod 5:47 pm

    onda posaljemo ove koji vec imaju altzheimera i nema problema

  4. Dejan Dejo Vranić

    siječanj 5, 2013 kod 5:47 pm

    bože bože

  5. Огњен Гркинић

    siječanj 5, 2013 kod 5:48 pm

    .
    “onda posaljemo ove koji vec imaju altzhemera i nema problema”
    Mozda vise ne budu imali… Klin se klinom izbija 😛

  6. Nedeljko Neno Yoe Žunec

    siječanj 5, 2013 kod 5:58 pm

    magnetno polje se odbija,,približi magnete i evo ti energije za leteči tanjur..

  7. Nedeljko Neno Yoe Žunec

    siječanj 5, 2013 kod 6:00 pm

    putovanje kroz vrijeme,,,istina

  8. Nedeljko Neno Yoe Žunec

    siječanj 5, 2013 kod 6:01 pm

    za sekundu ste u crnoj rupi

  9. Armin Avdic

    siječanj 5, 2013 kod 6:10 pm

    dok se napravi proboj u tehnologiji koja ce omogucit ta daleka putovanja sigurno ce bit i napretka u polju zastite svemirskih letjelica. neki tip elektormagnetnih stitova kao npr. za tenkove sto britanci testiraju:
    http://www.youtube.com/watch?v=o7rxBifd0cY

  10. Dominik Domitrek

    siječanj 5, 2013 kod 6:19 pm

    Ja sam mislio da je neka nova vijest..

  11. domagoj

    siječanj 5, 2013 kod 8:21 pm

    Tupsone, najdulji put do mjeseca i nazad trajao je 8 dana, ne 3 godine koliko će trajati put na Mars.

  12. Antun Jankovic

    siječanj 7, 2013 kod 5:26 pm

    Sva tehnologija je već tu, samo je pitanje političke volje i količine novčića……

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Astronomija

Popularno

Advertisement
Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh