Connect with us

Znanost

Hrvatska u znanosti

Hrvatska znanstvenica objavila važan rad o kontroli gena

Mlada hrvatska znanstvenica Rosa Karlić (29) nedavno je objavila rad u uglednom američkom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS). Riječ je o istraživanju iz računalne biologije, interdisciplinarne grane znanosti u kojoj se upotrebljavaju matematičke, računarske i statističke metode za rješavanje određenih bioloških problema.

– U našem radu uspjeli smo po prvi puta predvidjeti razinu aktivnosti gena samo na temelju podataka o modifikacijama histona, proteina koji omogućuju pakiranje DNK u jezgri. Naše istraživanje može pridonijeti boljem razumijevanju jednog od mehanizama regulacije aktivnosti gena – rekla je Rosa Karlić, znanstvena novakinja na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) u Zagrebu.

Mlada znanstvenica diplomirala je 2006. godine molekularnu biologiju na PMF-u, gdje je zatim počela raditi doktorat u Grupi za bioinformatiku koju vodi prof. Kristian Vlahoviček.

– Godine 2007. primljena sam u program IMPRS-CBSC (International Max-Planck Research School for Computational Biology and Scientific Computing) koji zajednički organiziraju Freie Universitaet i Institut Max Planck za molekularnu genetiku u Berlinu. Kada sam se prijavljivala, od oko 200 prijavljenih kandidata primljeno je osam. Službeni mentori na doktoratu su mi prof. Vlahoviček sa zagrebačkog PMF-a i prof. Martin Vingron iz berlinskog Instituta Max Planck za molekularnu genetiku – rekla je Rosa Karlić naglasivši da je njezin doktorat združeni zagrebačko-berlinski projekt.

– Iako većinu vremena fizički provodim u Berlinu, redovito surađujem sa Grupom za bioinformatiku na PMF-u te jedan dio vremena radim i u Zagrebu. Bavim se istraživanjem regulacije gena uz pomoć računalnih metoda – pojasnila je Rosa Karlić koja se nakon završetka doktorata planira vratiti u Hrvatsku.

– Željela bih nastaviti raditi u Grupi za bioinformatiku na PMF-u kao postdoktorant. Iako se uvjeti, osobito financijski, kod nas ne mogu usporediti s onima vani, smatram da je i u Hrvatskoj moguće raditi dobru znanost, osobito u području računalne biologije – zaključila je Rosa Karlić.

Što su histoni

Somatske stanice ljudi dijele istu genetičku informaciju pohranjenu u sekvenci DNA, a usprkos tome različite vrste stanica imaju vrlo različitu strukturu i funkciju. To je omogućeno aktivacijom različitih skupina gena u pojedinim stanicama, što može biti regulirano na različite načine. Pokazano je da su i histoni, proteini koji omogućuju pakiranje DNK u jezgri, u vezi s regulacijom aktivnosti gena i to putem različitih kemijskih modifikacija samih proteina histona.

Izvor: Jutarnji List

 

Reci ljudima da postoji nevidljivi čovjek koji je stvorio svemir i vjerovati će ti, reci im da je boja mokra i morat će taknuti da budu sigurni!

Ostavi komentar

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Hrvatska u znanosti

Popularno

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh