Connect with us

Znanost

Geografija i geologija

Ispitano Antarktičko jezero ispod ledene ploče


Nacionalna zaklada za znanost (NSF – eng. National Science Foundation) financirala je istraživački tim koji je uspješno probio oko 800 metara (2,600 stopa) Antarktičkog leda kako bi došli do jezera pod ledenom kapom i kako bi uzeli uzorke vode i taloga koji su bili izolirani od izravnog kontakta s atmosferom tisućama godina. Ovo je prvi podvig takve vrste u znanosti i inženjeringu.

Znanstvenici u sklopu WISSARD projekta (Whillans Ice Stream Subglacial Access Research Drilling), 28. siječnja po lokalnom vremenu, objavili su da su koristili prilagođenu bušilicu s čistom vrućom vodom kako bi izravno dobili uzorke iz voda i sedimente jezera Whillans.

Moguće je da u uzorcima postoji život na mikroskopskoj razini koji je evoluirao u jedinstvenom smjeru kako bi preživio u uvjetima ekstremne hladnoće i u nedostatku svjetla i hranjivih tvari. Proučavanje uzoraka moglo bi pomoći znanstvenicima u razumijevanju ne samo toga kako život može opstati u drugim ekstremnim ekosustavima na Zemlji, već i kako to funkcionira u drugim ledenim svjetovima u našem Sunčevom sustavu.

Dostignuće WISSARD-ovih timova, kažu istraživači “označava novu eru u polarnoj znanosti i otvara mogućnost za buduće interdisciplinarne znanosti u jednoj od posljednjih neistraženih granica planete Zemlje”.

Masivna ledena ploča, koja je na nekim dijelovima debela gotovo dvije milje, prekriva više od 95% Antarktika. Tek se u nekoliko zadnjih desetljeća satelitima i radarima iz zraka, te drugim tehnologijama mapiranja otkrilo da postoji ogroman sustav rijeka i jezera ispod ledene ploče. Jezera se razlikuju u veličini, a najveće jezero u antarktičkoj unutrašnjosti je Vostok koji se po veličini može usporediti s jezerom Ontario.

WISSARD timovi su odabrali manje jezero (1.2 kvadratnih milja), gdje se nekoliko jezera povezuje i izlijeva u ocean, kao prvi projekt u kojem će uzeti čiste, netaknute uzorke vode i taloga iz jezera pod ledenom kapom.

Ovo postignuće kulminacija je međunarodnog i nacionalnog planiranja koje je trajalo dulje od desetljeća, i pripremanja projekta tri i pol godine od strane WISSARD-ovih udruženja Sveučilišta u Sjedinjenim Američkim Državama i dva međunarodna suradnika. Postoji 13 WISSARD glavnih istraživača koji predstavljaju osam različitih institucija Sjedinjenih Američkih Država.

NSF, koji upravlja Antarktičkim programom Sjedinjenih Američkih Država, osigurao je preko 10 milijuna dolara u stipendijama kao dio NSF-ove portfolije Međunarodna polarna godina kako bi poduprli WISSARD znanost i razvoj srodnih tehnologija.

National Aeronautics and Space Administration’s (NASA), Cryospheric Sciences Program, National Oceanic and Atmospheric Administration (NOAA), i privatna zaklada Gordon i Betty Moore također su podržali projekt.

Interdisciplinarni istraživački tim uključuje skupine stručnjaka u sljedećim područjima znanosti: život u ledenom okolišu, predvođen Johnom Priscuom (Sveučilište u Montani), glaciologija, predvođena Rossom Powellom (Sveučilište u Sjevernom Illinoisu) i glacijalna hidrologija, predvođena Slawek Tulaczykom (Sveučilište u Kaliforniji, Santa Cruz).

Razmjena znanja različitih skupina stručnjaka dopustit će da se prikupljeni podatci prikažu u sustavnom, globalnom kontekstu.

Tim WISSARD-a će sad obraditi uzorke vode i taloga koje su prikupili u nadi da će odgovoriti na osnovna pitanja vezana uz strukturu i funkciju mikrobnog života ispod ledene kape, povijest klime i suvremene dinamike ledenih ploča.

Video pregled dna jezera i mjerenja odabranih fizikalnih i kemijskih svojstava voda i taloga će dozvoliti timu daljnje opisivanje jezera i njegove okoline.

Bušenje je bilo navođeno prema izvještaju iz 2007. Nacionalnog vijeća za istraživanje, “Istraživanje antarktičkih vodenih okruženja pod ledenjacima: okolišno i znanstveno upravljanje”, koje je trebalo zaštititi ova jedinstvena okruženja od zagađenja.

Tim inženjera i tehničara kojima je upravljao Frank Rack sa Sveučilišta iz Nebraske-Lincoln, je osmislio, razvio i izradio specijaliziranu bušilicu na vruću vodu koja je opremljena filtracijom i germicidnim UV sustavom kako bi se spriječilo zagađenje podledenjačkog okoliša i kako bi se došlo do čistih uzoraka za mikrobne analize. Uz to, prilagođeni znanstveni pribor za uzimanje uzoraka koji je korišten u ovom projektu također je oprezno očišćen prije nego je spušten u bušotinu kroz led u jezero.

Nakon što su uspješno povratili uzete uzorke, njih se sada oprezno priprema za slanje s leda u laboratorije na mnoge kemijske i biološke analize koje će se provoditi tijekom idućih tjedana i mjeseci.

Izvor: National Science Foundation

5 komentara

5 Comments

  1. Vedrana Novokmet Kasalo

    ožujak 3, 2013 kod 1:29 pm

    i tako je i ono nakon tisuca godina napokon onecisceno 😉

  2. Zeljko Extrem

    ožujak 3, 2013 kod 2:30 pm

    pa to je sjajno

  3. Ahmed Kozic

    ožujak 3, 2013 kod 3:29 pm

    Potraga za naftu i zlato…

  4. Josip

    ožujak 3, 2013 kod 4:50 pm

    Već duže vrijeme na internetu čitam takve članke koji zavlače čitatelja, te im na kraju kažu: “Nakon što su uspješno povratili uzete uzorke, njih se sada oprezno priprema za slanje s leda u laboratorije na mnoge kemijske i biološke analize koje će se provoditi tijekom idućih tjedana i mjeseci.” Zar se mene tiće što su to radili na antartiku?! Ako je ispitano jezero na Antartiku, kako je naslv članka, gdje su relevantni podatci? Mislim da ovakvo nebulozno razvlačenje čitatelja umanjuje vrijednost vašeg portala, kojega ču i ja osobno manje pratiti, jer ima puno vrijednijih stvari od čitanja vašeg nebuloznog naklapanja.

  5. Mario Zuljan

    ožujak 3, 2013 kod 5:02 pm

    Ovo nije prvo istraživanje jezera ispod antarktičkog leda kao što piše u članku, jer još su se prošle godine Rusi probili do jezera Vostok, skoro na 4 km ispod leda, a za sada analize su pokazale da su našli svega par vrsta mikroba, ništa spektakularno. Ove ljetne sezone su to planirali i Britanci u zapadnoj Antarktici na jezeru Ellsworth, 3 km ispod leda, ali im je oprema zakazala, a nastavak projekta je upitan.

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Geografija i geologija

Popularno

Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh