Connect with us

Znanost

Oboljenja i poremećaji

Iz krvi nekad najstarije žene otkriveno zašto nam je životni vijek ograničen

Smrt je jedina sigurna stvar u životu, a analiza krvi jedne od najstarijih i najzdravijih žena na svijetu pokazala je zašto do nje dolazi.

(Credit: Wikimedia)

(Credit: Wikimedia)

Rođena 1890. godine, Hendrikje van Andel-Schipper jedno je vrijeme bila najstarija žena na svijetu. Također je bila poznata i po svojem zdravlju koje ju je dobro služilo sve do smrti. Kada je umrla 2005. godine, donirala je svoje tijelo znanosti i složila se da rezultati svih istraživanja na njezinom tijelu budu javno objavljeni zajedno s njezinim imenom.

Znanstvenici su stoga analizirali njezinu krv i druga tkiva kako bi vidjeli kako se mijenjaju starenjem.

Otkriveno je kako je naš životni vijek ograničen kapacitetom matičnih stanica da obnavljaju tkiva. Kada matične stanice dosegnu fazu umora, one umiru i smanjuju kapacitet tijela da obnavlja tkiva i stanice kao što su, primjerice, krvne.

U slučaju van Andel-Schipper, pred njezinu smrt čak dvije trećine bijelih krvnih stanica potjecalo je od samo dvije matične stanice, što govori da su gotovo sve matične stanice s kojima se rodila već bile mrtve.

“Postoji li određeni broj koliko se puta matične stanice mogu dijeliti i znači li to da je životni vijek ograničen”, pita se Henne Holstege, glavna autorica studije. “Ili to možemo zaobići zamjenjivanjem stanica koje smo spasili ranije u životu?”

Drugi dokaz za umor matičnih stanica kod van Andel-Schipper je i činjenica da su njezine bijele krvne stanice imale vrlo oštećene telomere, tj. zaštitne ‘kapice’ na kromosomima koje se skraćuju svaki put kad se stanica podijeli. Prosječno, telomere na bijelim krvnim stanicama bile su 17 puta kraće nego one na moždanim stanicama koje se skoro i ne dijele za vrijeme života.

Tim znanstvenika mogao je ustanoviti broj matičnih stanica koje obnavljaju bijele krvne stanice po uzorku mutacija na krvnim stanicama. Taj je uzorak bio toliko sličan u svim stanicama da su znanstvenici morali zaključiti da sve krvne stanice potječu od jedne od dvije srodne matične stanice.

“Procjenjuje se da se rađamo s oko 20.000 krvnih matičnih stanica, a njih oko 1.000 je aktivno u zamjenjivanju krvi”, kaže Holstege. Tijekom života, broj aktivnih matičnih stanica se smanjuje, a njihove telomere se skraćuju sve dok potpuno ne umru.

Holstege napominje da su mutacije koje su pronađene u krvnim stanicama bezopasne i sve su rezultat pogreške u replikaciji DNK tijekom života van Andel-Schipper kako se prva i glavna krvotvorna matična stanica dijelila kako bi osigurala svoje klonove koji bi neprestano obnavljali njezinu krv.

Ovo je prvi put da su se somatske mutacije proučavale kod ovako stare i zdrave osobe. Činjenica da kod van Andel-Schipper nije bilo mutacija koje uzrokuju rak i ostale bolesti pokazuje kako je imala snažan sustav koji je “popravljao” takve stanice s opasnim mutacijama.

Holstege se nada kako bi jednog dana bilo moguće pomlađivanje starog tijela putem injekcija kojima bi se ubrizgale matične stanice izvađene ranije u životu. Na ovim stanicama ne bi bilo mutacija, a telomere bi bile dugačke. “Ako bih sad izvadila matične stanice i dala ih sebi kad ostarim, moje telomere ponovno bi bile dugačke – iako je to možda moguće samo s krvi, a ne i s ostalim tkivima”, kaže Holstege.

Izvor: NewScientist

Babuške su zle.

Ostavi komentar

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Oboljenja i poremećaji

Popularno

Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh