Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Planete i mjeseci

Izgubljena sonda vraća se na Veneru nakon pet godina lutanja svemirom

Venera je drugi planet po redu gledano od Sunca i vrlo je slična Zemlji po veličini, građi i masi. Najsjajniji je planet na nebu (u narodu je još poznata kao Danica) i nama najbliži. Njena je atmosfera otkrivena još u osamnaestom stoljeću, no budući da je iznimno gusta i debela (50 puta gušća od naše), Venerina površina se nije mogla vidjeti teleskopima sa Zemlje. Zbog blizine i sličnosti s našim planetom, predstavljala je cilj istraživanja svemirskih sondi od samih početaka svemirskog doba.

Blizu trideset letjelica upućeno je prema Veneri, počevši sa sondom Venera 1 iz 1961. godine. Sovjetski Savez i Sjedinjene Američke Države izmjenjivale su se u prolascima i ulascima u orbitu, otkrivajući njene tajne. Pokazalo se kako je atmosferski pritisak na njenoj površini 92 puta veći nego na Zemlji, a prosječna temperatura iznosi fantastičnih 462 °C. Zbog toga su sonde koje su se spuštale na njenu površinu morale biti građene poput batiskafa, kako bi preživjele takve uvjete.

Rijetke su zemlje dospjele tako blizu, a tako daleko: osim Sovjetskog Saveza i Sjedinjenih Država, još je tek Europska Unija ondje poslala svoj Venus Express 2006. godine te Japan, čija je sonda lansirana 2010. godine, s namjerom da za nešto manje od šest mjeseci stigne na odredište.

Upravo ova posljednja sonda, japanski Akatsuki, tek treba doći do Venere, iako je lansiran prije pet godina. Po prispijeću na cilj 2011. godine, naime, došlo je do kvara na motoru zbog čega aparat nije uspio dovoljno smanjiti brzinu. Umjesto toga je projurio pokraj planeta i zaputio se u dubine svemira. JAXA-ini inženjeri uspjeli su zauzdati letjelicu i serijom manevara ponovno je uputiti prema Veneri; Akatsuki je još uvijek u izvrsnom stanju, makar je na kraju predviđenog životnog vijeka. Prilazak Veneri zakazan je za 7. prosinca ove godine (ponedjeljak), nakon čega će zauzeti eliptičnu orbitu – pri najbližem prolasku bit će 300 km od planeta, a u najdaljoj točki čak 80.000 km daleko.

Cilj misije je proučavanje Venerine površine i oblaka u infracrvenom spektru, potraga za vulkanskom aktivnošću te potvrda postojanja električnih pražnjenja u atmosferi.

Izvor: Space.com

2 komentara

2 Comments

  1. Tomislav Huzanić

    4 prosinca, 2015 u 10:43 pm

    Akatauki se nikad nije izgubio

  2. Alen Štimac

    5 prosinca, 2015 u 3:34 pm

    Lesi se vraća……

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Popularno

Znanost za početnike

Iako se s nama ne bi složila ekipa iz Flat Earth Societyja, Zemlja je okrugla. U redu, ne baš u pravom smislu riječi, ali...

Kemija

One nastaju u oblacima i to na temperaturama nižim od 0°C izravno iz vodene pare u zraku, a ne smrzavanjem vode kako se obično...

Znanost za početnike

Znanstvenici vjeruju da je u najvećem broju slučajeva uzročnik potresa mehanizam tektonike ploča, tj. kretanje litosferskih ploča i njihova međusobna interakcija.

Fizika

Jeste li oduvijek imali goruću želju putovati kroz vrijeme? Dobre vijesti! Putovanje kroz vrijeme je moguće. Zapravo, već to radite. Krećete se kroz vrijeme...

Fizika

Svima nam je dobro poznato da je Albert Einstein, jedan od najznačajnijih fizičara 20. stoljeća, bio uistinu zanimljiva i osebujna ličnost. No, jeste li...

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Arheologija i paleontologija

Istraživači su otkrili posmrtne ostatke najstarije žrtve napada morskog psa koji su stari oko 3.000 godina. Stručnjaci sa Sveučilišta Oxford su do otkrića došli...

Planete i mjeseci

NASA je najavila da će poslati dvije nove misije na Veneru kako bi ispitala atmosferu i geološke karakteristike planeta. Misije, kojima je dodijeljeno po...

Planete i mjeseci

Prvi rover kojeg će Kina poslati na Mars bit će nazvan Zhurong, po starom bogu vatre, objavila je kineska vlada. Rover se nalazi na...

Planete i mjeseci

Fotografije će pomoći znanstvenicima u promatranju i proučavanju pješčanih oluja koje se stvaraju na površini planeta

Oglašavanje