Connect with us

Znanost

Bakterije i virusi

Izmijenjena crijevna mikroflora štiti od moždanoga udara

U nedavnome istraživanju, objavljenome u časopisu Nature Communications, pokazana je povezanost izmijenjene crijevne mikroflore sa simptomatskom aterosklerozom i moždanim udarom.

U ljudskom tijelu nalazi se deset puta više bakterijskih nego ljudskih stanica, a većina ih je smještena u crijevima. Te bakterije sadrže enorman broj gena koji zajedno s našim genomom čine takozvani crijevni metagenom. Učinak toga metagenoma na zdravlje još uvijek ostaje nepoznat, osim znane činjenice da je probiotička hrana zapravo placebo vrijedan 30 milijardi dolara. Detaljnijim saznanjima bave se istraživanja u području metagenomike.

Istraživači s Tehnološkog sveučilišta Chalmers i Sahlgrenske akademije pri Sveučilište u Gothenburgu tvrde kako su promjene u crijevnom metagenomu povezane s aterosklerozom i moždanim udarom. Usporedbom grupe pacijenata koji su doživjeli moždani udar i grupe zdravih sudionika pronađeno je da se glavna razlika među njima krije u crijevnoj mikroflori. Preciznije, rezultati su pokazali da se geni koji sudjeluju u proizvodnji karotenoida češće pronalaze u crijevnoj mikroflori zdravih sudionika.

Karotenoidi su jedna vrsta antioksidansa za koju se dugo smatralo da štiti od angine i moždanog udara. Stoga bi povećana incidencija bakterija koje sudjeluju u proizvodnji karotenoida u crijevima zdravih sudionika konačno mogla poslužiti za objašnjavanje načina na koji crijevni metagenom djeluje na bolesti.  Karotenoidi se danas prodaju kao dodatak prehrani, a potražnja za njima je vrlo visoka, premda klinička istraživanja nisu pokazala njihovu učinkovitost u zaštiti od angine i moždanoga udara.

Ipak, u provedenome istraživanju zdravi su sudionici imali značajno veću razinu određenoga karotenoida u krvi nego sudionici koji su preživjeli moždani udar. Zbog toga Jens Nielsen, profesor sistemske biologije na Tehnološkom sveučilištu Chalmers, smatra da probiotici imaju pozitivan učinak ukoliko sadrže bakteriju koja proizvodi karotenoide. Prema tome, nije iznenađujuće da je pokrenuta tvrtka Metabogen, koja radi na stvaranju takvoga proizvoda.

„Naši rezultati pokazuju da dugoročna izloženost karotenoidima, koji proizvode bakterije u probavnom sustavu,  ima značajan pozitivni učinak na zdravlje. To nam može omogućiti razvoj novih probiotika. Smatramo da će se bakterijske vrste iz probiotika trajno nastaniti u crijevima te imati dugotrajan učinak. Proučavanjem bakterijske mikroflore kod pacijenata mogli bismo prognozirati rizik obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti“, tvrdi Fredrik Bäckhed, profesor molekularne medicine na Sveučilištu u Gothenburgu. „Mogli bismo pružiti potpuno nove načine prevencije različitih bolesti.“

Kad netko izjavi da se bolest može spriječiti hranom koju prodaje, zadržite novčanik u džepu. I dr. Oz će vas sigurno pokušati namamiti kroz narednih šest mjeseci.

Nastavi čitati
Advertisement

Studentica 2. godine Diplomskog studija psihologije na Hrvatskim studijima.

4 komentara

4 Comments

  1. Daniela Dunat

    22 prosinca, 2012 kod 9:46 pm

    Ma čemu opće govoriti o takvoj temi kad se mikroflora suvremenog čovjeka praktički uništi već u dojenačkoj dobi, jer se djecu doslovno tovi čoko i drugim ´´linima´´, čiji je glavni sastojak rafinirani šećer. Dijete kojemu ni zubi nisu izrasli jede ljepljive karamele i obrok zamjenjuje krokijem. Nažalost, većina djece od povrća najčešće jede krumpir. I tu priča tek počinje.. I nema tableta ni probiotika koji će trajno uravnotežiti bakterije u probavnom sustavu bez prirodnih vlakana, tako da te američke fore koje nam serviraju zbilja umaraju..

  2. Anarho Vila

    22 prosinca, 2012 kod 9:48 pm

    Lactobacillus acidophilus

  3. elvira lusa

    30 prosinca, 2012 kod 2:45 am

    Mikroflora se unisti vec u rodilistu sa cijepljenjem i umjetnom hranom iz bocice.

  4. mikrobiolog

    25 siječnja, 2013 kod 12:53 am

    Kao prvo članak je vrlo općenit, ne govori tačno o kojim vrstama se radi. No, druga stvar beba kad se rodi uopće nema mikrobiotu (inače pravilan naziv za nekadašnju mikrofloru, jer bakterije nisu cvijeće)sve dok ga majka ne počne dojiti i na taj način mikroorganizmi koloniziraju želudac a poslije daljnjom ishranom. Naravno slažem se da današnje mame ne hrane adekvatno svoju djecu. Treća stvar, ovo o čemu ovaj članak govori sam primijetila i sama doduše bez eksperimenta, nego iz niza poznanstava sa ljudima koji svakodnevno unose probiotike u nekom obliku.

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Bakterije i virusi

Popularno

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh