Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Biljke i životinje

Izopodi bi mogli ublažiti štetu nastalu globalnim zatopljenjem

908290829802

Gljivice i drugi razgrađivači generiraju gotovo 10 puta više ugljičnog dioksida nego ljudi. A što se planet više zagrijava, možemo očekivati ​​da će i koncentracija stakleničkih plinova rasti s povećanjem aktivnosti gljivica. No, prema studiji objavljenoj u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, mali rakovi i drugi ljuskari u tlu, kao odgovor na to, vjerojatno će jesti više gljivica – ograničavajući povećanje proizvodnje CO2 i ublažavajući tako utjecaje klimatskih promjena.

Raspadanjem mrtvih biljaka i životinja, mikroorganizmi svake godine širom svijeta iz tla puste 50 do 75 milijardi tona ugljika u atmosferu – u obliku CO2 i metana. Na temelju trenutne klimatske prognoze, povećanje razine dušika u tlu potaknut će i rast gljivica u tlu, a povećana gljivična aktivnost znači i veću proizvodnju CO2. Ovaj proces ima potencijal postati iznimno opasna povratna veza.

Tim na čelu s Thomasom Crowtherom sa Sveučilišta Yale želio je vidjeti kako će se prirodni ekosustavi mijenjati pa je proveo niz eksperimenata na ekološkim istraživačkim zemljištima na tlu zajednica koje sadrže gljivice kao što su bazidiomiceti, ali i izopode (klupčaste babure itd.). Uspostavili su četiri razine složenosti zajednice: zemljište s gljivicama i izopodima, s gljivicama, ali ne i izopodima, s izopodima, ali ne i gljivicama, i konačno, bez gljivica i bez izopoda.

„U okruženju gdje te male životinjice nisu bile prisutne u tlu, povratna veza između klimatskih promjena i ugljika koji proizvode mikrobi bila je jaka. U međuvremenu, kad je tlo zajednice zdravo i raznoliko, vidjeli smo da se takve životinjice hrane mikroorganizmima, ograničavajući efekt utjecaja klimatskih promjena”, kaže Crowther. Mali rakovi tako igraju regulatornu ulogu u ekosustavima tla hraneći se mikrobima koji izazivaju povećanu emisiju ugljika – u konačnici oni neutraliziraju povećanje gljivične razgradnje i proizvodnje CO2.

Međutim, takva njihova kontrola čini razliku samo kada ne postoje ograničenja za proizvodnjom hranjivih tvari na dnu hranidbenog lanca – upravo to su uvjeti koji se javljaju s atmosferskim zatopljenjem. „Kao rezultat klimatskih promjena, sve više će se taložiti dušik i bit će sve toplije – mnoge stvari koje ograničavaju rast gljivica će se ublažiti. I stimuliranjem mikrobiološke aktivnosti potaknut će se veće emisije ugljika. Dakle, kada ta ograničenja nestanu, ishrana životinja postat će još važnija”, zaključuje Crowther.

Izvor: IFLScience

1 komentar

1 komentar

  1. Dejan Žili

    14 lipnja, 2015 u 11:59 pm

    u jebote :/

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Klima

Neke od najprometnijih zračnih luka, uključujući njujorške, mogle bi do kraja stoljeća biti pod vodom ako poraste razina mora, upozorili su u srijedu znanstvenici.  Povećanjem...

Klima

Najcrnji scenarij emisija ugljičnog dioksida u ovom stoljeću, koji bi povećao globalnu temperaturu za 6 stupnjeva Celzija, sve je manje vjerojatan, napisala je skupina znanstvenika u...

Zemlja

Britanski znanstvenici vjeruju da su nedavni požari u Australiji naznaka onoga što bi u svijetu ubuduće moglo postati uobičajeno ako se temperatura poveća za...

Klima

Proučavajući fotografije koje su snimili NASA-ini sateliti Landsat između 1993. i 2018., znanstvenici su otkrili malen, ali značajan porast vegetacije na četirima područjima oko Mount...

Oglašavanje