Connect with us

Znanost

Neuroznanost

Je li slobodna volja samo „pozadinska buka” u našem mozgu?


4084894980498

Pitanje kojim se filozofi i znanstvenici bave već tisućama godina: je li slobodna volja iluzija?

Jedno od novijih istraživanja na tu temu ukazuje na to da bi slobodna volja mogla proisteći od skrivenih signala u „pozadinskoj buci kaotičnih električnih aktivnosti u mozgu, a ta aktivnost događa se gotovo sekundu prije nego što čovjek uopće svjesno odluči djelovati.

Iako su „svrhovite namjere, želje i ciljevi ti koji upravljaju našim odlukama na linearan uzročno-posljedični način, naši nalazi pokazuju da na naše odluke u danom momentu jednako utječe neuralna buka, napisao je suautor studije Jesse Bengson, neuroznanstvenik sa Sveučilišta Kalifornija. „Ova nasumična buka može čak biti i nositelj koji vodi našu svijest na isti način kao što radio-stanice koriste elektromagnetske valove za prijenos radio-signala. Ta pozadinska buka omogućuje ljudima da kreativno reagiraju na nove situacije i može dati čovjeku osjećaj da ima slobodnu volju, rekao je Bengson.

Newtonovi zakoni klasične mehanike upućuju na determinističko svojstvo svemira, gdje svaki uzrok ima svoju neizbježnu posljedicu. Newtonova logika kaže da je „slobodno donesena odluka zapravo u potpunosti predodređena akcijama koje joj prethode.

No, kvantna fizika otkrila je da je ponašanje subatomskih čestica nepredvidivo. Kao rezultat toga, fizičke sile poput gravitacije i elektromagnetizma ne mogu u potpunosti određivati budućnost na račun prošlih događaja, ostavljajući tako mali prostor za slobodno djelovanje kroz nasumično ponašanje subatomskih čestica. Ipak, mnogi filozofi sumnjaju u to da se nasumično ponašanje sićušnih čestica može prevesti kao slobodna volja, jer kvantni efekti nemaju takvu moć u opsežnijim razmjerima.

Eksperimenti iz 70-ih također su povećali sumnju u autonomnost ljudske volje. Te studije, provedene od strane neuroznanstvenika Benjamina Libeta, otkrivaju da se područje mozga zaduženo za planiranje i izvođenje pokreta, tzv. motorni korteks, aktivira prije čovjekove odluke da pritisne određeno dugme. To ukazuje da ovaj dio mozga „ima svoje vlastito mišljenje”, prije nego što čovjek svjesno odluči na koji način će djelovati.

Kako bi bolje razumjeli proces svjesnog odlučivanja, Bengson i njegov tim koristili su se encefalografom kojim su mjerili moždane valove kod 19 studenata koji su gledali u monitor i na zadani znak morali nasumično odlučiti hoće li pogledati lijevo ili desno. Nakon donošenja odluke, karakteristični signal registrirao bi taj izbor kao val električne aktivnosti koji se širi iz određenog područja mozga.

Ali, u fascinantnom obratu, druga električna aktivnost emanirala je iz stražnjeg dijela glave i predvidjela čovjekovu odluku 800 milisekundi prije same pojave znaka svjesne odluke.

Aktivnost mozga, strogo uzevši, nije uopće signal više je „buka, djelić sveprisutnosti mozga i naizgled nasumičnih električnih izboja. „Naime, neuroznanstvenici tu pozadinsku buku uobičajeno uzimaju kao besmislenu i odstranjuju je kad pokušavaju shvatiti odgovor mozga na određeni zadatak, kaže Rick Addante, neuroznanstvenik na Sveučilištu Texas u Dallasu. Drugim riječima, čini se da neki skriveni signali u pozadinskoj buci mozga određuju svjesne odluke ljudi prije nego što ih oni naprave.
„To je ono što intrigira; nije sama buka u pitanju. Postavlja se pitanje: o čemu se onda tu radi? Kakva je to informaciju koju ona sadrži?, pita se Addante.

Nova studija ne dokazuje niti opovrgava slobodnu volju, tvrdi on. „Ako se još nešto događa prije nego toga postanemo svjesni, to doprinosi našoj odluci, pa se postavlja pitanje o opsegu naše slobodne volje. S druge strane, rezultati bi mogli otvoriti vrata slobodnoj volji ukazujući na to da se proces nastavlja dalje. Ali ne možemo zanemariti nasumičnu pozadinsku buku u našim mozgovima, izjavio je.

Ali Mazaheri, neuroznanstvenik sa Sveučilišta Amsterdam u Nizozemskoj, kaže da su rezultati porazni za čovjekovu slobodnu volju. Rezultati ukazuju da u sustavu mozga za senzornu obradu, prethodno već postoji određena sklonost; ona ljude vodi prema odluci koju svjesni um kasnije slijedi, tvrdi on.
Ali, ako je slobodna volja iluzija, zašto je doživljavamo tako stvarnom?

Premda je to još uvijek misterija, jedna od teorija je da bi život bio pretjerano depresivan bez iluzije slobodnog izbora, što bi otežalo preživljavanje i razmnožavanje.
„Ideja je da imamo iluziju slobodne volje kao alatku za lakše probijanje kroz život, rekao je Mazaheri.

Nova studija objavljena je u travnju u časopisu Journal of Cognitive Neuroscience.

Izvor: LiveScience

8 komentara

8 Comments

  1. Vedran Ožir

    srpanj 29, 2015 kod 4:29 pm

    Ivor Goreta

  2. Frane Rogić

    srpanj 29, 2015 kod 6:32 pm

    :”Like.”.

  3. Deni Živčić

    srpanj 30, 2015 kod 9:43 am

    Sam Harris kaze da je slobodna volja samo iluzija. Nismo autori svog zivotnog puta vec samo gledaoc.

  4. Ivor Goreta

    srpanj 30, 2015 kod 1:55 pm

    Atom nema slobodnu volju vec je njegovo ponasanje u potpunosti definirano deterministickim fizikalnim zakonima (ili dodatno i kaoticnim procesima za one koji se furaju na to).
    Iz toga proizlazi da svaki objekt koji se sastoji ISKlJUCIVO od atoma, kao npr. covjek ili mozak, takodjer nema slobodnu volju jer je njegovo ponasanje rezultantno ponasanje svakog pojedinog atoma.

    Za one zagovornike slobodne volje koji spas traze u kompleksnosti mozga koja nam jos nije u potpunosti poznata moze se dodati slijedece. Da bi dali neke odgovore vezano za mozak nije nuzno poznavati svu kompleksnost mozga.

    Npr. da bi odgovorili kolika ja masa mozga dovljno ga je staviti na vagu bez potrebe da znamo kako mozak tocno funkcionira.

    Da bi dali odgovor na pitanje da li mozak ima slobodnu volju dovoljno je da znamo da se sastoji ISKLJUCIVO od atoma i da bilo sto da se sastoji od atoma nema slobodnu volju pa tako ni mozak u skladu sa obrazlozenjem iz prvog poglavlja.

    • Josip Jurić

      srpanj 30, 2015 kod 6:52 pm

      Apsolutno ništa ovime nije rečeno i pokazuje ne poznavanje problematike. Kompleksnost mozga podrazumijeva da mi ne znamo koji je ontološki status svijesti. Materijalizam ili fizikalni redukcionizam koji proizlazi iz vaše deskripcije je stajalište koje neki doduše zastupaju u znanosti i filozofiji o svijesti (poznatije kao philosophy of mind), ali nije toliko učestala pozicija jer teško ili gotovo nikako ne objašnjava neke fundamentalne probleme. Najteži problem glede slobodne volje jest taj što je prirodni svijet kauzalno zatvoren, a to bi značilo da ako imamo slobodnu volju, da onda mi započinjemo jedan novi kauzalni lanac u svijetu i time na neki način kršimo prirodne zakone (a to je onda, kako se shvaća, gotovo ravno čudu). Međutim, postoje tri pozicije kada govorimo o slobodnoj volji, to su libertarijanizam, determinizam i kompatibilizam. Zadnja pozicija na neki način jest spoj prve dvije, i ne negira determinizam, dapače kompatibilisti tvrde da je determinizam uopće uvijet za postojanje slobodne volje. Dakle, determinizam ne negira slobodnu volju, nego je dapače uopće omogućuje. Razlika je jedino u tome koje uvijete ili kriterije treba postaviti ili zadovoljiti da bi mogli reći kako smo slobodni. A uvijeti ili kriteriji za slobodu volje toliko su, prema Danielu Dennetu, heterogeni, da je teško doći do nekih generalnih kriterija. Više o svemu ovome na:
      a) http://plato.stanford.edu/entries/freewill/
      b) http://plato.stanford.edu/entries/consciousness/
      c) https://en.wikipedia.org/wiki/Philosophy_of_mind

    • Челебић Емир

      srpanj 30, 2015 kod 11:29 pm

      Nepoznavanje*

  5. Bojana Vukotic

    srpanj 30, 2015 kod 2:49 pm

    Ono kad moras opravdati novac koji si dobio za ” istrazivacki projekat”.

  6. Ivor Goreta

    kolovoz 1, 2015 kod 5:04 am

    Ako promijenis znacenje pojma slobodna voljda onda naravno da taj pojam mozes uciniti kompatibilnim sa cim god pozelis pa tako i sa determinizmom.

    Ako pojam slobodna volja npr. promijenis da znaci “Crna macka na ljubicastom stolu” onda naravno da ce takav pojam biti u skladu sa determinizmon jer determi izam ne negira mogucnost postojanja “Crne macke na ljubicastom stolu”.

    Medjutim tu se radi o manipulaciji usporedivoj sa manipulacijim pojma anarhizam. Pojam anarhizam u originalu znaci bezvladje iliti nepostojanje grupe ljudi (vlade) koja donosi odluke u ime vecine tj. zagovaranje oblika vladavine gdje se odluke/zakoni npr. donose sirektnommdemokracijim. Kako bi smanjili potporu anarhizmu protivnici anarhizma odlucili su jednostavno promijeniti znacenje pojma u bezzakonje iliti nepostojanje zakona sto nema nikakve veze sa originalnim pojmom.

    Dakle za VECINU ljudi slobodna volja predstavlja nesto sto ljudima daje kontrolu nad njihovim zivotima. Ako je pak svemir deterministicki onda znaci da je sve sto ce se dogoditi svakom atomu a time i svakoj osobi tocno odredjeno prije nego je taj atom nastao i prije nego se ta osoba rodila. Takvo deterministicko vidjenje svijeta ne ostavlja prostor nikakvoj kontroli od strane osobe. Tj. u takvom svijetu osoba ima jednaku kontrolu nad svojim zivotom i akcijama kao i filmski lik u vec snimljenom filmu – dakle nikakvu.

    What compatibilists do is simply change the meaning of free will or determinism and then go on saying that these two terms are compatible which very well might be with their changed meanings.

    Compatibilist could deny premise “If determinism is true, no one can do otherwise than one actually does” which is denying the actual meaning of determinisim, that is changing the meaning of determinism as defined.

    Classical Compatibilism is just jibberish. And the same can be said for other arguments. They are simply based on arbitrary aksioms that make no sense and have no bases in anything. Instaed of Compatibilist arbitrary saying “There is free will” they mask this by first saying some other arbitrary aksiom for which they offer no proof such that from it you might conclude that “There is free will”. So now that there is some logic going on here, although based on completely arbitrary aksioms, they try to present this way of thinking as determinism and free will going hand in hand.

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Neuroznanost

Popularno

Advertisement
Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh