Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Planete i mjeseci

Je li Venera nekada bila naseljiv planet?

ESA-in Venus Express pomaže planetarnim znanstvenicima u istraživanju je li Venera nekad imala oceane. Ako jest, možda je započela svoje postojanje kao nastanjiv planet sličan Zemlji.

Ovih dana Zemlja i Venera se čine potpuno različitima. Zemlja je bujan, ugodan planet koji vrvi životom, dok je Venera paklena, njena površina je spržena i temperature su više nego one u kuhinjskoj pećnici. Ali ispod ovoga svega dva planeta dijele nekoliko nevjerojatnih sličnosti. Skoro su identični u veličini i sada, zahvaljujući ESA-inom Venus Express orbiteru, planetarni znanstvenici vide i druge sličnosti.

“Osnovni sastav Venere i Zemlje je vrlo sličan”, rekao je Håkan Svedhem, ESA-in znanstvenik na projektu Venus Express. Koliko su točno slični planetarni će znanstvenici raspravljati u Aussoisu, Francuska, gdje će se okupiti ovoga tjedna na konferenciji. Jedna razlika se ističe: Venera ima jako malo vode. Kada bi se sadržaj Zemljinih oceana jednoliko rasporedio planetom, stvorio bi sloj dubok 3 kilometra. Kada bi se kondenzirala sva vodena para u Venerinoj atmosferi na njenu površinu, stvorila bi globalnu lokvu duboku samo 3 centimetra.

Ali ipak tu postoji još jedna sličnost. Milijardama godina prije, Venera je vjerojatno imala puno više vode. Venus Express je svakako potvrdio da je planet izgubio veliku količinu vode u Svemir. To se događa jer Sunčevo ultraljubičasto zračenje struji u Venerinu atmosferu i raskida vodene molekule u atome: dva vodikova i jedan kisikov. Oni u tom obliku mogu pobjeći u Svemir. Venus Express je izmjerio stopu ovog gubitka i potvrdio ugrubo da dvostruko više bježi vodika no kisika. Stoga se vjeruje da je voda izvor ovih izbjeglih iona. Također je dokazao da se teži oblik vodika, zvan deuterij, progresivno obogaćuje u gornjim ešalonima Venerine atmosfere jer teži vodik teže napušta planet.

“Sve upućuje na to da je postojala velika količina vode na Veneri u prošlosti.” tvrdi Colin Wilson, Sveučilište Oxford, VB. Ali to ne znači da su postojali oceani na površini planeta. Eric Chassefière, Sveučilište Paris-Sud, Francuska, razvio je kompjuterski model koji predlaže da je voda u većini bila atmosferski prisutna samo tijekom najranijih vremena, kada je površina planeta bila u potpunosti istopljena. Kako su se molekule vode razbijale u atome pomoću Sunčeve svjetlosti i bježale u Svemir, neminovan pad u temperaturi je vjerojatno pokrenuo ukrućivanje površine. Drugim riječima: nije bilo oceana.

Iako je teško testirati ovu hipotezu, ona je glavno pitanje. Ako je Venera ikad imala površinsku vodu, planet je vjerojatno imao ranu nastanjivu fazu. Čak i ako je to istina, Chassefièreov model ne isključuje mogućnost da su kometi koji su udarali u površinu donijeli dodatnu vodu na Veneru nakon što se njena površina kristalizirala, te da su oni stvorili vode stajaćice u kojima se mogao formirati život.

Ima mnogo neodgovorenih pitanja. “Mnogo kompleksnije modeliranje oceana magme – atmosferskog sustava i njegove evolucije potrebno je za bolje razumijevanje evolucije mlade Venere.” tvrdi Chassefière. Kada se bude izrađivao ovaj kompjuterski model, podatci koje nam pribavlja Venus Express pokazat će se krucijalnima.

Izvor: European Space Agency

Ostavi komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Popularno

Znanost za početnike

Iako se s nama ne bi složila ekipa iz Flat Earth Societyja, Zemlja je okrugla. U redu, ne baš u pravom smislu riječi, ali...

Kemija

One nastaju u oblacima i to na temperaturama nižim od 0°C izravno iz vodene pare u zraku, a ne smrzavanjem vode kako se obično...

Znanost za početnike

Znanstvenici vjeruju da je u najvećem broju slučajeva uzročnik potresa mehanizam tektonike ploča, tj. kretanje litosferskih ploča i njihova međusobna interakcija.

Fizika

Jeste li oduvijek imali goruću želju putovati kroz vrijeme? Dobre vijesti! Putovanje kroz vrijeme je moguće. Zapravo, već to radite. Krećete se kroz vrijeme...

Fizika

Svima nam je dobro poznato da je Albert Einstein, jedan od najznačajnijih fizičara 20. stoljeća, bio uistinu zanimljiva i osebujna ličnost. No, jeste li...

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Planete i mjeseci

NASA je najavila da će poslati dvije nove misije na Veneru kako bi ispitala atmosferu i geološke karakteristike planeta. Misije, kojima je dodijeljeno po...

Svemir

Godinama se znanstvenici nisu mogli složiti oko duljine jednog dana na Veneri, ali jedna nova studija mogla bi zaustaviti tu zbrku. Planeta Venera rotira...

Planete i mjeseci

Znanstvenici sa Sveučilišta Rikkyo u Tokiju otkrili su, pomoću japanske letjelice Akatsuki, ogromnu formaciju u atmosferi Venere. Rezultati istraživanja objavljeni su danas u časopisu...

Zvijezde i Sunce

Sunčev sustav vrlo je upečatljivo mjesto: prepun je čudesa prirode, bilo da se radi o izmučenoj, vulkanima izbrazdanoj površini Merkura, zgasito crvenim planinama Marsa...

Oglašavanje