Connect with us

Znanost

Znanost

Kako je gramatička greška umalo spriječila globalni dogovor o klimatskim promjenama


U La Seini, dvorani posebno konstruiranoj za razgovore od povijesnog značaja, donesena je najveća ekološka odluka u povijesti. No, samo nekoliko sati ranije, sve je bilo na rubu kolapsa. Razlog? Jedna kriva riječ.

Konferencija COP21 u Parizu koja je okupila 195 zemalja te postavila širokoobuhvatan cilj eliminiranja neto povećanja emisije stakleničkih plinova u ovom stoljeću, odjeknula je svijetom. Postavljene su smjernice, neke od njih i zakonski obvezujuće, no uglavnom dobrovoljne i bez specifičnih mjera i ciljeva.

Umjesto toga, stvoren je sustav koji treba osigurati poticaj zemljama da dobrovoljnim domaćim mjerama smanje emisije, kao i pružiti podršku zemljama u razvoju ulaganjem milijardi dolara kako bi se lakše nosile s, njima posebno teškom i zahtjevnom, tranzicijom na zelenije gospodarstvo.

Drama iza kulisa

Iako smo mogli prisustvovati emocionalnim scenama klicanja dvorane na donesene mjere, pa i pucanju glasa engleske prevoditeljice pri prenošenju potvrde o sklopljenom dogovoru te, konačno, svečanim govorima vođa prisutnih država, nije sve bilo tako ružičasto.

Samo nekoliko sati prije velikog slavlja, izbila je velika kriza koja je skoro potopila sve nade u dogovor oko klimatskih promjena – i to na samom zaključivanju sporazuma. Onog sporazuma o kojem su vijećali dva tjedna i koji je u stalnoj pripremi već više od četiri godine.

Zašto?

Naime, pravni su savjetnici iz delegacije SAD-a primijetili promjenu između predzadnje i finalne verzije koja je bila prezentirana. Na mjestu gdje u svim prethodnim verzijama stajala riječ „should“, u konačnoj je verziji, iz nekog nepoznatog razloga, postavljena riječ „shall“.

Za sve čitatelje koji ne vladaju izvrsno engleskim jezikom, „should“ je engleska inačica hrvatskog izraza „trebalo bi“, dok je „shall“ puno bliža našem „bit će“. Bila je to naizgled mala greška – ali s ogromnim implikacijama.

Jednostavno, “should” nalaže moralnu obvezu nacijama, ali ne tjera ih da zaista učine nešto. S druge strane, „shall“ znači kako postoji zakonska obveza da se poduzme akcija. Da je u konačnom tekstu korištena riječ „shall“, značilo bi to kako Amerikanci moraju dobiti odobrenje kongresa kako bi pristali na sporazum – a to je nešto što se, u pravilu, smatra apsolutno nemogućim.

Nije tajna kako brojnim odlukama u SAD-u, pa tako i kongresnim, uvelike neizravno upravljaju razni lobiji – utjecajne grupacije koje štite svoje interese, između ostalog, i kroz zakonske akte. Još je manja tajna koliko su naftne i plinske korporacije velike i značajne te koliko snage i utjecaja imaju na ovakve odluke, štiteći svoju teško stečenu poziciju u svijetu.

Štoviše, da ovo nije promijenjeno, ne samo da SAD nikad ne bi mogao potpisati, nego i Kina (kao najveći svjetski zagađivač) ne bi htjela potpisati nešto što Amerikanci ne žele.

Naravno, kao i svaka politička odluka, ovo se nije završilo na običnom ispravljanju teksta. Neke su nacije ovo vidjele kao ozbiljnu promjenu i tražile ponovno otvaranje pregovora. Konkretno, Nikaragva koja se protivila dogovoru, vidjela je ovo kao priliku da uspije u inicijalnom naumu i prekine pregovore. Odjednom, dogovor je bio na rubu raspada.

Spas u zadnji čas

Uslijedile su hitne intervencije na najvišem levelu – predsjednik SAD-a Barack Obama i vođa Kube Raul Castro apelirali su na postizanje dogovora obavljajući telefonske razgovore s predstavnicima Nikaragve kako bi ih nagovorili da odustanu od svog nauma. Također, Kina je lobiranjem odigrala značajnu ulogu u uvjeravanju nacija da dopuste promjenu u zadnjem trenutku.

Pritisak je uspio. Svi „shall“-ovi promijenjeni su u „should“-ove, tekst je vraćen na glasanje i prošao. Sporazum je naposljetku uspješno prihvaćen. I tako je izbjegnuta priča o povijesnom dogovoru uništenom i odbačenom zbog jedne jedine riječi.

2 komentara

2 Comments

  1. Laura

    siječanj 4, 2016 kod 10:10 pm

    Pa nismo ni mi baš nešto pismeni. Svatko uči na svojim( ili svojim greškama).

  2. Laura

    siječanj 4, 2016 kod 10:15 pm

    bolje rečeno tuđim greškama

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Znanost

Popularno

Advertisement
Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh