Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Matematika i Ekonomija

Kako nesvjesno rješavati matematičke probleme

Možemo li doista čitati riječi i fraze te rješavati matematičke probleme s više nepoznanica, a da ih nismo svjesni?

Tim s Odjela za psihologiju na Hebrejskom sveučilištu proveo je niz eksperimenata koji daju pozitivan odgovor. Ljudi mogu čitati i rješavati matematičke zadatke nesvjesno. Rezultati predstavljaju izazov postojećim teorijama nesvjesnih procesa, koji tvrde da čitanje i rješavanje matematičkih problema – dva primjera složenih, na pravilima utemeljenih operacija – zahtijevaju uključivanje svijesti.

Zaključci tima Hebrejskog sveučilišta objavljeni su u američkoj znanstvenoj publikaciji Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS). Istraživački tim je vodio dr. Ran Hassin, a u timu su bili studenti Asael Sklar, Ariel Goldstein, Nir Levy i Roi Mandel, kao i dr. Anat Maril.

Da bi prikazali rečenice i jednadžbe nesvjesno, znanstvenici su se koristili najmodernijom tehnikom Continuous Flash Suppression (CFS). U CFS-u se jedno oko izlaže nizu slika koje se brzo mijenjaju, a drugo oko je istovremeno izloženo stalnoj slici. Brze promjene u jednom oku dominiraju svjesnim dijelom, tako da sliku koja je predstavljena na drugom okom ne doživljavamo svjesno. Koristeći ovu tehniku, više od 270 studenata na Hebrejskom sveučilištu izloženo je rečenicama i aritmetičkim problemima.

U jednom skupu eksperimenata u kojem se koristila ova tehnika sudionici su zamoljeni da izgovore brojeve koji su se pojavili na zaslonu računala. Tim su brojkama prethodile nesvjesne aritmetičke jednadžbe. Rezultati pokusa pokazali su da su sudionici mogli brže izgovoriti svjesni broj ako je on bio rezultat nesvjesne jednadžbe. Na primjer, kada je 9-5-1 bilo prikazano na nesvjesnoj razini, sudionici su brže izgovarali 3, a ne 4, iako nisu svjesno vidjeli jednadžbu.

“Ovi rezultati pokazuju da ljudi mogu nesvjesno obavljati složene operacije temeljene na pravilima, što je suprotno od postojećih modela svijesti i podsvijesti”, kažu istraživači.U drugom skupu eksperimenata o kojima se izvješćuje u članku, sudionici su bili nesvjesno izloženi nizu kratkih verbalnih izraza koji su ostali na zaslonu tako dugo dok sudionici nisu mogli reći da su ih vidjeli. (U međuvremenu, drugo oko je bilo izloženo slici koja je brzo treperila). Rezultati su pokazali da su negativni verbalni izrazi (npr., trgovina ljudima) ili neobične fraze (npr. klupa jede zebru) postali svjesni gledateljima prije drugih pozitivnih izraza (npr. ispeglana košulja) i uobičajenijih fraza (npr. lav je jeo zebru), što ukazuje da nesvjesno na određeni način “uzima” nešto od negativnoga i od neobičnoga.

“Dakle,” rekao je dr. Hassin, “aktualne teorije nesvjesnih procesa i o ljudskoj svijesti treba revidirati. Te će nas izmjene dovesti bliže rješenju jednog od najvećih znanstvenih misterija 21. stoljeća: koje su funkcije ljudske svijesti?”

7 komentara

7 Comments

  1. Anton Umolac Tesla

    10 prosinca, 2012 u 1:59 pm

    Par puta mi se to dogodilo, a nisam znao objasnit postupak kojim sam došao do riješenja…

  2. Marion Lucas

    10 prosinca, 2012 u 2:01 pm

    taman mi sutra kolokvij..pa cemo vidit 🙂

  3. Aleksandra Knezevic Raca

    10 prosinca, 2012 u 2:32 pm

    Meni se desava da nesvjesno odradim posao perfektno,ali poslije se ne sjecam procesa!

  4. Filip Raic

    10 prosinca, 2012 u 2:51 pm

    najveći znanstveni misterij 21. stoljeća

  5. Mirko Kuric

    10 prosinca, 2012 u 4:53 pm

    mogučnosti mozga su bezgranične,fajlovi informacija su pohranjeni ,te samo trebaju pin da se otvore,pašto bi lmali toliki mozak ako ništa nema u njemu?

  6. Znanstvenik

    31 prosinca, 2012 u 2:23 pm

    veoma intresantno…

  7. kohomologija

    31 prosinca, 2012 u 9:23 pm

    Strašno i oni ovo nazivaju matematikom. Prije bi se radilo o psihologiji. Žalostno je da nema nijedne vijesti iz matematike.

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Popularno

Znanost za početnike

Iako se s nama ne bi složila ekipa iz Flat Earth Societyja, Zemlja je okrugla. U redu, ne baš u pravom smislu riječi, ali...

Kemija

One nastaju u oblacima i to na temperaturama nižim od 0°C izravno iz vodene pare u zraku, a ne smrzavanjem vode kako se obično...

Znanost za početnike

Znanstvenici vjeruju da je u najvećem broju slučajeva uzročnik potresa mehanizam tektonike ploča, tj. kretanje litosferskih ploča i njihova međusobna interakcija.

Fizika

Jeste li oduvijek imali goruću želju putovati kroz vrijeme? Dobre vijesti! Putovanje kroz vrijeme je moguće. Zapravo, već to radite. Krećete se kroz vrijeme...

Fizika

Svima nam je dobro poznato da je Albert Einstein, jedan od najznačajnijih fizičara 20. stoljeća, bio uistinu zanimljiva i osebujna ličnost. No, jeste li...

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Tehnologija

Novi video koji je objavila tvrtka Neuralink prikazuje majmuna koji igra Pong koristeći svoj um i specijalni interfejs za interakciju mozga s računalom. Neuralink...

Znanost

Iako neki ljudi više vole raditi u miru i tišini, evo dobrih vijesti za sve one koji rado slušaju glazbu na svom radnom mjestu...

Neuroznanost

Sljedeći put kad budete sjedili pored nekoga tko zijeva, pokušajte ovo: nemojte zijevnuti. Šanse da će vam biti prilično teško suzdržati se prilično su...

Neuroznanost

Army Research Office (ARO) obvezao se uložiti u projekt 6,25 milijuna dolara, a istraživanje će se provoditi u sljedećih 5 godina

Oglašavanje