Connect with us

Znanost

Kako stanice znaju kad je vrijeme da se pojedu?

Mikrobiologija

Kako stanice znaju kad je vrijeme da se pojedu?

Istraživači na Sveučilištu u Kaliforniji identificirali su molekularni mehanizam koji regulira autofagiju, osnovni odgovor na stres koji koriste stanice kako bi osigurale svoj opstanak u štetnim uvjetima.

Zaključci su objavljeni na Internetu u broju časopisa Stanica 17. siječnja. Autori zvještavaju da enzim nazvan AMPK, koji je inače uključen u raspodjelu i moduliranje energije u stanici, također regulira autofagne enzime.

Autofagija, koja potječe od grčkih riječi koje znače “sam” i “jesti”, aktivira se kako bi zaštitila stanice u teškim vremenima, kao naprimjer kada stanice nemaju hranjivih tvari, kada su zaražene ili ako imaju oštećene organele kao što su, recimo, ribosomi i mitohondrij. Slično stanju kada ljudsko tijelo u hladnim uvjetima smanjuje djelovanja u udovima kako bi se zadržala središnja temperatura i funkcije organa, tako i stanična autofagija uključuje degradaciju i sintezu nekih unutarnjih staničnih elemenata kako bi se osiguralo preživljavanje stanice u cjelini.

Znanstvenici su otkrili da AMPK regulira različite komplekse enzimskog razreda nazvanog Vps34 kinaza na različite načine. Neki Vps34 enzimi su uključeni u normalno stanično kretanje mjehurićima dok su drugi kompleksi Vps34 uključeni u autofagiju. Guan i njegovi suradnici kažu da AMPK obitava u nekim neautofagičnim enzimima, ali da aktivira one koji jesu autofagični.

Proučavanje više osvjetljava proces koji je veoma bitan za zdravu funkciju stanice i njezino preživljavanje. “Autofagija je važan način čišćenja stanice od oštećenih dijelova koji bi mogli biti štetni za nju i važan način za probavu hranjivih tvari kada stanica proživljava period gladovanja”, rekao je Guan.

Šire gledano, rekao je ” da su defekti u autofagiji bili povezivani s ljudskim bolestima, kao što su tumor i neurodegenerativni poremećaji”. Neuspjeh normalne autofagije također je bio povezan s akumuliranim oštećenjem stanice i njezinim starenjem.

Financiranje za ovo istraživanje došlo je od Nacionalnih instituta za zdravlje (R01CA108941; R01GM51586), Ministarstva obrane SAD-a i Programa za razvijanje biomedicinske tehnologije Nacionalne zaklade za istraživanje iz Koreje.

Izvor: University of California, San Diego Health Sciences

8 komentara

8 Comments

  1. Zeljko Extrem

    19 veljače, 2013 kod 6:06 pm

    pa pomocu trikova:)samounistenje

  2. Tijana Filipović

    19 veljače, 2013 kod 6:07 pm

    Kad su pametne.

  3. Bruno Purgar

    19 veljače, 2013 kod 6:12 pm

    U podne?

  4. Vedran Šuštić

    19 veljače, 2013 kod 6:12 pm

    svaki put kad nekog pitam kolko je sati one broje i kad dode vrijeme one znaju… easy

  5. Mijo Ćurak

    19 veljače, 2013 kod 7:29 pm

    Pa pametne su , nisu valjda sve iz BOSNE?

  6. Enes Delic

    19 veljače, 2013 kod 9:05 pm

    šta ti imaš protiv bosne ? pa asim kurjak najpoznatiji ginekolog u svijetu iz bosne,sarajka tvorac podravke , najpoznatiji muzicki bendovi koji danas djeluju u zagrebu su iz bosne ,dakle tvoj zaključak ako je neko iz bosne glup ,varas se , i u zabludi si jer imas pogresnu prestavu o relevatnim stvarima

  7. Leonardo Mićanović

    19 veljače, 2013 kod 9:34 pm

    ja sam iz bosne! e moj Mijo, nemoj biti toliko naivan !

  8. Azra Mostarlic

    21 veljače, 2013 kod 10:26 pm

    uvijek se nađe neki Mijo da skrene priču :)…i sam sebi s komentarom dodijeli pridjev upućen drugima

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Mikrobiologija

Popularno

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh