Connect with us

Znanost

Društvene znanosti

Kako su ekstremne razine herbicida u hrani postale industrijski normativ


Hrana i kvaliteta prehrane od ključnog su značaja za zdravlje ljudi i životinja. Kvaliteta se može definirati kao dostatnost odgovarajućih minerala, vitamina, masti itd., ali i odsutnost toksina, čiji je tvorac čovjek ili neki drugi izvor. Iznenađujuće je da u znanstvenoj literaturi ne postoje gotovo nikakvi podaci o ostacima herbicida kod genetski modificiranih biljaka otpornih na herbicide, čak ni nakon što su na tržištu prisutne već gotovo 20 godina.

U nedavno objavljenom laboratorijskom istraživanju ispitani su primjerci soje uzgojeni na tri tipična poljoprivredna načina: organski, GM i konvencionalni. GM soja koja je ispitana otporna je na herbicid Roundup, čiji je aktivni sastojak glifosat. Primjerci su testirani na hranjive tvari, ali i na druge komponente, kao i na relevantne pesticide, uključujući glifosate i glavni produkt koji nastaje pri njihovom raspadanju – aminometilfosfonsku kiselinu (AMPA).

Svaki pojedinačni uzorak GM soje sadržavao je ostatke i glifosata i AMPA u prosječnoj količini od 9 mg/kg, što je veća količina od prosječne količine vitamina koje soja sadrži. Nasuprot tome, nijedan od primjeraka soje iz konvencionalnog i organskog uzgoja nije pokazao ostatke tih kemikalija.

To pokazuje da je GM soja tretirana Roundupom tijekom vegetacijskog razdoblja apsorbirala i akumulirala glifosate i AMPA.

Monsanto, proizvođač glifosata, tvrdio je da su ostaci glifosata kod GM soje niži nego kod konvencionalne. 1999. godine objavili su da kod konvencionalno uzgojene soje ostaci iznose 16-17 mg/kg, međutim, ostaci kod biljaka koje nisu GM, s obzirom na praksu, vjerojatno potiču od prskanja koje se obavlja prije žetve radi isušivanja. Monsantova tvrdnja je i da su ostaci veći od 5,6 mg/kg kod GM soje „ekstremni i daleko viši od uobičajene razine”.

Međutim, 7 od 10 testiranih uzoraka soje nadmašili su ovu „ekstremnu razinu” (i glifosata i AMPA), što ukazuje na trend povećanja razine ostataka. Povećano korištenje glifosata kod GM soje (tzv. US Roundup Ready soja) već je otprije dokumentirano.

Objašnjenje za ovo povećanje je pojava korova otpornih na glifosate na što poljoprivrednici reagiraju povećanim dozama i širom primjenom.
Globalno, na US Roundup Ready soju otpada 75% ukupne proizvodnje soje (podatak iz 2011.) dok u SAD-u taj udio iznosi čak 93-94 %.

Legalno prihvatljive razine kontaminacije glifosatima, tj. maksimalna razina ostataka (MRL) povećana je od strane nadležnih osoba, u zemljama u kojima se proizvode Roundup Ready-GM usjevi ili se oni uvoze. U Brazilu je tako 2004. godine MRL povećan sa 0,2 mg/kg na 10mg/kg, što predstavlja povećanje za čak 50 puta. U Europi je 1999. godine povećan za čak 200 puta – s 0,1 na 20 mg/kg kao i u SAD-u. U svim slučajevima MRL je povećan, ne na temelju novih znanstvenih dokaza već pragmatično, kao odgovor na stvarno primijećeno povećanje sadržaja ostataka glifosata u GM soji.

Kad regulatorne agencije ispituju sigurnost pesticida, one konstantno testiraju samo već utvrđene aktivne sastojke. Međutim, to ne predstavlja stvarno stanje na terenu. Važno je uzeti u obzir, ne samo glifosate i produkte njihove razgradnje, AMPA, već i druge toksične spojeve prisutne u herbicidima. Primjerice, za polioksietilen amin (POEA) i polietoksilirani talowamin (POE-15), koji su uobičajeni u sastavu glifosata i služe za stabiliziranje i olakšano prodiranje u biljno tkivo, toksičnost je znanstveno dokazana.

Ostaci glifosata i AMPA u soji. Organska i konvencionalno uzgojena soja imaju količinu ostataka ispod granice na kojoj se mogu detektirati

Ostaci glifosata i AMPA u soji. Organska i konvencionalno uzgojena soja imaju količinu ostataka ispod granice na kojoj se mogu detektirati

Nedavna studija obavljena na modelnom primjerku organizma Daphnia magna, životinjice koja se često koristi u laboratorijima za ispitivanje toksičnosti, pokazala je da kronična izloženost glifosatima i komercijalnoj formuli Roundupa rezultira negativnim efektima, osobito na polju reprodukcije, što podrazumijeva reduciranje plodnosti, povećanu stopu pobačaja i reduciranu veličina tijela kod podmlatka. Zanimljivo je da su rezultati dobiveni pri koncentracijama koje su bile znatno ispod legalno dopustenih.

Ti rezultati oštro su suprotstavljeni trenutnoj globalnoj regulativi, koja je očito pod snažnim utjecajem ranih studija o procjenama toksičnosti na vodeni ekosustav iz 1978. i 1981. godine, čiji je autor Monsanto i u kojima se tvrdi da su glifosati gotovo netoksični za organizam Daphnia magne.

Slična situacija je i s drugim pesticidima. Za 8 od 9 testiranih pesticida utvrđena je veća toksičnost nego što je to izvorno deklarirano.

To znači da je nivo prihvatljivog dnevnog unosa za čovjeka, tj. onog što društvo smatra „dopuštenim” u vezi ostataka pesticida, možda postavljen previsoko i preuranjeno – prije nego što su se uzeli u obzir potencijalni kombinatorni efekti izlaganja različitim kemikalijama.

Ovogodišnja istraživanja pokazala su da je realna situacija potpuno drugačija te da glifosatni preparati poput Roundupa mogu ugroziti bioraznolikost u vodenom okruženju, što upućuje na to da ekološke posljedice upotrebe kemikalija u poljoprivredi treba preispitati.

Istraživanja su pokazala i da različite agrikulturne prakse rezultiraju znatnom razlikom u krajnjem proizvodu. Organska soja pokazala je najzdraviji prehrambeni profil s više glukoze, fruktoze, maltoze, saharoze, znatno većim udjelom bjelančevina, cinka i manje vlakana u usporedbi s konvencionalnom i GM sojom. Organska soja sadrži znatno manje zasićenih masnoća i omega-6 masnih kiselina nego obje druge vrste soje.

Na kraju možemo zaključiti da Roundup Ready GM soja akumulira ostatke glifosata i AMPA , a također se i znatno razlikuje po svojim nutritivnim svojstvima od soje uzgojene drugim poljoprivrednim praksama.

Nedostatak istraživanja o ostacima pesticida u osnovnim poljoprivrednim kulturama ozbiljna je rupa u znanju s potencijalnim posljedicama za zdravlje ljudi i životinja. Pitanje je kako javnost može vjerovati sustavu procjene rizika, kad taj sustav previđa najočitiji faktor rizika kod GM usjeva tolerantnih na herbicide-visoku razinu ostataka herbicida – već gotovo 20 godina. Ako se radi o nedostatku razumijevanja, to je loše. Ali ako je to rezultat moći proizvođača da utječe na sustav procjene rizika – to je još gore.

Izvor: IndependentScienceNews

1 komentar

1 komentar

  1. Josip Žaper

    travanj 8, 2014 kod 2:26 pm

    Liberalne vrijednosti MRL su posljedica prilagođavanja legislative ekonomskoj snazi tržišta. Dok bude novac iznad zakona(čovjeka) i povečanja MRL od 200x če biti realna. Uostalom, u EU su mnoge vrijenosti liberalnije od JUS standarda, jer je ekonomska dobit okosnica života, a ne čovjek, kao bitak postojanja i vrijednosti.

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Društvene znanosti

Popularno

Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh