Connect with us

Znanost

Foto: ESA

Klima

Kaspijsko jezero lagano nestaje

Još jedna žrtva porasta temperature.

Najveće jezero na planeti polako isparava, a u pitanju je smanjenje od čak 7 cm na godišnjoj razini. Znanstvenici su konačno ponudili objašnjenje za smanjenje razine vode koje se događa neprestano od 1996. godine. Sada je jezero na razini od svega jednog metra iznad povijesnog minimuma izmjerenog pri kraju sedamdesetih godina u prošlom stoljeću.

Ovo jezero ne zovu morem samo zbog veličine, nego i zbog slanoće, a objašnjenje događanja u posljednjih dvadesetak godina je globalni rast temperatura u jeku klimatskih promjena. Taj zaključak je rezultat istraživanja koje se vodilo da se otkrije zašto razina vode pada za oko 7 centimetara godišnje. Analizu su vodili znanstvenici s Texas sveučilišta u Austinu.

Znanstvenici kažu da su vruće površinske temperature zraka nad Kaspijskim jezerom – ukupnog porasta od oko 1 stupnja Celzijusa od 1979. godine- rezultirale povećanim isparavanjem. Iako je ukupna razina vode fluktuirala nekoliko stotina godina, posljedice prošlog stoljeća oštro su utjecale na isparavanje uzrokovano toplijim temperaturama, što ima najveći utjecaj na vodu.

Znanstveni tim je započeo svoju studiju slučajno, nakon što je bio uključen u istraživanje kako bi pomogao u kalibriranju satelitskih podataka za misiju GRACE (eng. Gravity Recovery and Climate Expert) koja je pokrenuta 2002. godine. Prilikom usklađivanja podataka GRACE s mjerenjima na Zemlji, uključujući čitanja Kaspijskog jezera, primijetili su koliko su razine vode fluktuirale.

Skupljanjem satelitskih podataka, zajedno s evidencijama oborina i odvodnje u jezero iz rijeka, tim je utvrdio da su efekti isparavanja bili veći od bilo kakvih drugih utjecaja na razinu vode. Drugim riječima, isparavanje ima više utjecaja od dobitaka vode od kiše ili vode koja utječe iz riječnih pritoka koje okružuju jezero.

Ako se navedeni trend nastavi, neće dugo trajati prije nego što jezero, inače okruženo Rusijom, Kazahstanom, Iranom, Azerbajdžanom i Turkmenistanom, padne ispod njegove spomenute povijesno niske razine. Pad razine vode će se, prema predviđanjima, i dalje nastaviti. Taj pad bi mogao ugroziti i vrste koje žive tamo.

Foto: Jianli Chen/Geophysical Research Letters/AGU

Površina jezera je oko 371 tisuću i 800 kvadratnih kilometara, a obiluje izdašnim rezervama nafte i plina te je važan izvor ribe za zemlje koje ga okružuju. Tijekom proteklih stoljeća je bilo poznato da je jezero imalo velike promjene u razini vode, no u prethodno provedenim studijama se nije mogao precizno utvrditi glavni uzrok. Sve do sada.

Sjeverni dio ovog slanog jezera je ujedno najplići predio, jer je tamo u pitanju dubina od svega 5 metara, što znači da jezeru u tom predjelu nije preostalo puno toga za izgubiti.

Tražili ste na googlu:

kaspijsko jezero koliko veliko

11 komentara

11 Comments

  1. vjaceslav

    rujan 1, 2017 kod 12:50 pm

    to je sudbina svih jezera bivšega sovjetskoga saveza. promjenili su smjer tokova rijeka, a jezera pretvorili u odlagališta otpada pa i onoga nuklearnoga.

  2. Duško Stojić

    rujan 1, 2017 kod 11:36 am

    Globalno zatopljenje garant ili mozda novo ledeno doba tko ce ga znati

  3. Luka Marinović-pl Grgurević

    rujan 1, 2017 kod 12:00 pm

    Ne događa se smanjivanje jezera zbog ispravanja…ali tgreba znati pogledati u povijest, da bi se vidjelo zbog čega je to tako! 😉

  4. Petar Barić

    rujan 1, 2017 kod 8:16 pm

    Znači te 70 i neke je bilo veće globalno zatopljenje nego danas?

  5. Sebastian Skender

    rujan 1, 2017 kod 11:26 pm

    Kaspijsko jezero nije jezero već more. Zašto? Po definiciji ne može bit jezero, pošto se površina vode kaspijskog jezera (mora), ne nalazi na nadmorskoj visini. Kao što je i gosp. Luka marinović naglasio , ja se isto slažem da je novinar koji pisao ovaj tekst trebao bolje provjerit činjenice.

  6. Marko Iz-Zagorja

    rujan 1, 2017 kod 9:46 pm

    Buduči da je slano, zašto ga nebi dotočili sa morskom vodom, buduči da more raste zbog otapanja ledenjaka i da će zbog toga biti poplavjena neka područja evo naprimjer Maldivi.

  7. Miron Marson

    rujan 2, 2017 kod 9:43 am

    vadjenje nafte stvara pukotine u zemlji koe se moraju napuniti vodom

  8. Alen Štimac

    rujan 2, 2017 kod 10:57 am

    Balkaško, Aralsko, Kaspijsko, Mrtvo, Veliko Slano……. sve ih čeka isto….

  9. Alen Štimac

    listopad 26, 2017 kod 5:16 pm

    Aralsko je već nestalo….

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Klima

Popularno

Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh