Connect with us

Znanost

Društvene znanosti

Kažnjavanje i politika: izabrani suci uoči izbora sudili su strože


Zadnjih nekoliko mjeseci uoči svakih izbora mogu biti ključni i utjecati na promjenu politike. Jedan pravi ili krivi potez može brzo promijeniti izglede kandidata na biralištima. Novo američko istraživanje pokazuje da suci koji su izabrani, a ne imenovani, odgovaraju na ovaj politički pritisak dosuđivanjem strožih krivičnih presuda – vremenski prosječno po 10% duljima – tijekom posljednja tri mjeseca uoči izbora nego na početku svog mandata. “Mi ne možemo reći jesu li teže kazne bolje za društvo ili lošije, ali naši nam rezultati pokazuju kako politički pritisak može iskriviti kazneni postupak i može dovesti do različitih kazni za slične kriminalce osuđene u različitim vremenima”, kaže Noam Yuchtman, docent poslovne i javne politike na Poslovnoj školi Haas.

Yuchtman i Carlos Berdejó, izvanredni profesor prava na američkoj Pravnoj školi Loyola, suautori su članka “Zločin, kazna i politika: analiza političkih ciklusa u izricanju kazni”, objavljenom u časopisu Review of Economics and Statistics.

Istraživanje se bavi izricanjem krivičnih kazni 265 redovnih sudaca Vrhovnog suda između srpnja 1995.  i prosinca 2006. u američkoj saveznoj državi Washington, što vremenski pokriva tri ciklusa  izbora za suce u 1996, 2000. i 2004. godini. Autori su bili usredotočeni na najteže zločine kao što su ubojstva, napadi, silovanje i pljačke, koji predstavljaju 6,7% od 18.447 izrečenih presuda. Kontrolni podatci za ove slučajeve uključivali su okrivljenikovu dob, spol, rasu i raniju kaznenu povijest, kao i pokazatelj proizlazi li presuda iz nagodbe o priznanju krivnje. Studija je uzela u obzir i brojne potencijalno zbunjujuće varijable, poput promjena u ponašanju odvjetnika, prekvalifikaciju slučaja, političke cikluse drugih dužnosnika te sezonske varijacije, kao na primjer u slučaju kad se neposredno prije izbora dogodi više ročišta za ubojstva nego inače.

Yuchtman i Berdejó su otkrili da se duljina dosuđenih kazni povećava na kraju mandata sudaca, onda naglo pada kad im počne sljedeći mandat, da bi opet porasla kako se bliže njihovi sljedeći izbori.

Povijest pokazuje da je većina sudaca ponovno izabrana, a da i nije imala konkurenciju na biralištima. Ovi rezultati iz američke savezne države Washington upućuju da i sama prijetnja o političkoj konkurenciji može utjecati na ponašanje kandidata. “Suci se možda boje da bi se blaža kazna za nasilne zločince mogla pretvoriti u političku priliku za ambicioznog tužitelja koji traži strožu kaznu”, kaže Yuchtman.Ono što je pri tome važno jest da istraživači nisu otkrili povećanje duljine kazni za teške zločine na kraju mandata onih sudaca koji ne traže reizbor i više neće sudjelovati na izborima. Suci povećavaju težinu svojih dosuđenih kazni samo na kraju ciklusa uoči izbora na kojima traže svoj reizbor.
Rezultati upućuju i na tendenciju da prema kraju svog izbornog mandata suci sve više postaju proračunati u donošenju svojih presuda, odstupajući od smjernica za uobičajeno izricanje kazni 50% češće na kraju svog izbornog ciklusa nego na početku. Ova odstupanja odnose se u velikoj mjeri na strože kazne, upućujući da utjecaj politike na kazne presudno ovisi o slobodi odlučivanja koju suci imaju pri izricanju kazne.

Istraživanje Yuchtmana i Berdejóa pomaže boljem informiranju za raspravu o tome bi li suci trebali biti izabrani ili imenovani. Autori kažu: iako se ne može predvidjeti hoće li društvo u svim pravnim slučajevima imati koristi od isključivo imenovanih sudaca, rezultati njihovog istraživanja uvjerljivo potvrđuju da će se razlikovati obrasci donošenja presuda.

Yuchtman objašnjava: “Kada kažete ljudima u drugim zemljama da su neki američki suci izabrani, oni su često šokirani. Možda su u pravu: ne sviđa nam se da mislimo kako se na naše suce može izvana utjecati. S druge strane, naši rezultati upućuju da izbori čine da se suci osjećaju odgovornima. Ovo je jednostavna, ali važna razmjena.”

Kao magistar informacijske znanosti, iz profesionalnih razloga posebno prati razvoj kako gospodarskih i znanstvenih prilika u zemlji i svijetu, tako i općih kulturnih i drugih događanja poput razvoja tehnologije i njezinog utjecaja na društvo.

Ostavi komentar

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Društvene znanosti

Popularno

Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh