Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Geografija i geologija

Koliko bismo trebali biti zabrinuti oko udara meteorita u Rusiji?

“Nismo ga primijetili dok nije ušao u Zemljinu atmosferu”, rekao je Bill Cooke, voditelj NASA-inog Meteoroid Environment Officea u sklopu Marshall Space Flight Centera u Huntsvilleu, Alabama. “To je bilo prekasno jer je meteorit prošlog petka eksplodirao i pogodio grad Chelyabinsk koji naseljava oko milijun stanovnika i koji je od Moskve udaljen oko 1440 kilometara”.

NASA je prvotno procijenila da je meteorit širok između 14.9 i 16.7 metara, a težak od 7.000 do 10.000 tona. U našu je atmosferu meteorit ušao 14. veljače oko 9.30 sati po lokalnom vremenu i pritom oslobodio energiju od 500 kilotona. Bio je to najveći zabilježeni udar meteorita od onog koji je pogodio rijeku Tunguska u Sibiru 1908. godine.

Ovaj je događaj zabrinuo brojne ljude diljem svijeta, no Cooke napominje kako se slični događaji u Rusiji događaju otprilike svakih 50 godina. “Događaj poput onog u Tunguski događa se jednom u nekoliko stoljeća”, dodao je.

“Spavam čvrsto svake noći. Ne gradim bunkere ili nešto slično”, rekao je Cooke.

NASA već duže vrijeme ima program za proučavanje velikih stijena koji prijete čovječanstvu. Takve stijene, najčešće asteroidi, najvjerojatnije neće doći u doticaj sa Zemljom još dugo vremena, ali Cooke smatra da trebamo bolje predviđati i identificirati manje stijene koje dolaze do Zemlje iz smjera Sunca.

Prva izvješća govorila su kako je meteorit putovao od sjevera prema jugu, no Cooke smatra da se približavao s istoka.

“Kada stignu prva izvješća, teško je sa sigurnošću reći što se točno događa, a NASA trenutno ugrubo procjenjuje cijeli događaj. Predviđanja NASA-e bila su prilično točna, no sadašnje procjene kažu da je meteorit bio širok 18 do 19 metara, a njegova težina pomaknula se s 10.000 tona na 11.000 tona”, kaže Cooke. “Trenutno analiziramo ta prva izvješća koja smo dobili”, nadodaje.

Iako znanstvenici ne mogu skrenuti asteroid s njegove putanje, NASA ipak istražuje nebo u potrazi za njima.

“Moramo priznati NASA-i neke stvari”, rekao je astrofizičar s astrofizičkog opservatorija na Smithsonianu, Martin Elvis. “Identificirala je 95 posto tijela koji su mogli ugroziti našu vrstu, poput onih koja su prouzročila izumiranje dinosaura. Možemo biti sretni što ovaj meteorit nije jedan od takvih. Željeli bismo tih 95 posto pretvoriti u 100 posto”.

Elvis je pokušao približiti destruktivnu snagu mogućih udara u budućnosti i procijeniti štetu koju bi prouzročili. “Meteoriti koji su 10 puta širi od onog koji je pogodio Chelyabinsk i 10 puta veći ne zvuči jako loše, iako to znači i 1.000 veću težinu”, rekao je Elvis i naglasio kako se masa objekta dobiva tako da se njegov radius kubira.

Misija “Sentinel” koju je pokrenula zaklada B612 tražit će takve objekte koji prijete čovječanstvu. Sudeći prema njihovoj web stranici, B612 koji ima sjedište u Kaliforniji namjerava izgraditi i lansirati prvu privatno financiranu interplanetarnu misiju – infracrveni teleskop smješten u orbitu oko Sunca kako bi otkrio, mapirao i pratio asteroide koji se približavaju Zemlji i prijete čovječanstvu.

“Male meteorite poput onog iz Chelyabinska teže je pronaći i teleskop koji je predviđen za misiju “Sentinel” ih ne bi mogao uočiti”, rekao je Elvis. To bi zahtijevalo veće teleskope koji su skuplji, a jedan takav koštao bi oko 10 milijardi dolara.

Studentica sa Sveučilišta Northwestern, Renee French, volontira na planetariju Adler. Ona je preko društvenih mreža odgovarala na pitanja u vezi s meteoritom koji je pogodio Rusiju i asteroidom DA14 koji je prošao vrlo blizu Zemlji 15. veljače, a koji se mogao vidjeti teleskopom s područja San Francisca.

“Meteorit koji je pogodio Chelyabinsk nije povezan s asteroidom DA14 koji nas je zamalo promašio. Imali su potpuno drugu putanju”, rekla je French.

Asteroid DA14 imao je promjer od 45.7 metara, a promašio je Zemlju za 27.700 kilometara prošlog petka, 15. veljače. Njegova putanja bila je predviđena i dobro poznata, za razliku od putanje meteorita koji je pogodio Chelyabinsk.

Sudeći po prikupljenim uzorcima meteorita, riječ je o kondritu, kamenom meteoritu koji je najčešći i čini 80 posto svih pronađenih meteorita.

“Da se sastojao od željeza, udar bi bio puno, puno gori. Da je meteorit bio malo sporiji i da je ušao malo niže, udar bi bio puno jači bez obzira na njegov sastav”, rekao je Elvis.

“Najvažniji trenutak nije pad meteorita na tlo, nego njegova eksplozija prije nego što je pao”, kaže seizmologinja i profesorica sa Sveučilišta Northwestern, Susan van der Lee.

“Dogodila se velika eksplozija u atmosferi prije nego što je uopće mogao dotaknuti tlo”, dodala je. “To je uzrokovalo valni udar koji se proširio kroz atmosferu, toliko jak da je razbio okolne prozore”, objašnjava van der Lee. Atmosferski udari, u kombinaciji s udarom nastalim u doticaju s tlom stvorili su seizmičke valove koje su zabilježili seizmogrami.

“Ostalo je puno posla, pogotovo kada je riječ o praćenju manjih objekata (kao što je meteorit koji je pogodio Rusiju) i asteroida koji dolaze iz smjera Sunca”, rekao je Elvis. NASA-in NEOCam (Near Earth Object Camera) bit će smješten blizu Sunca u tu svrhu.

“Vrijeme je za ozbiljnije modeliranje”, kaže Elvis. “Trebali bismo odmah prihvatiti statistički pristup i uzeti model populacije u računalo kako bismo vidjeli koliko nas takvih objekata očekuje u određenom vremenu. Jedino tako ih možemo sve uočiti, a to nema nikakve veze s mijenjanjem njihove putanje”.

Izvor: MedillReports

14 komentara

14 Comments

  1. Zeljko Extrem

    24 veljače, 2013 u 11:48 am

    ja jedvo cekam taj meteorit pa da i mi nesto zaradimo na kamenju:))

  2. Andrej Stojšić

    24 veljače, 2013 u 11:49 am

    ahaahah ma to je palo i pas ce oped za 10 god 🙂

  3. Ivana Kali

    24 veljače, 2013 u 11:54 am

    nema frke, sve ce to NASA u red dovest

  4. Ivana Gračan

    24 veljače, 2013 u 12:00 pm

    Nebi… Ni najmanje! Ak zvekne-zvekne!

  5. Nina Vukovic

    24 veljače, 2013 u 12:06 pm

    ni malo

  6. Darko Čolja

    24 veljače, 2013 u 12:08 pm

    čim prije tim bolje ..

  7. Vesnica Bišćan

    24 veljače, 2013 u 12:08 pm

    Zakaj se opterečivati s time? Tak i tak to ne možemo spriječiti. Kaj bu bu!

  8. Armin Avdic

    24 veljače, 2013 u 12:10 pm

    samo se nadam da jedan pogodi parlament kad politicari zasijedaju…

  9. SpirsaniHenry Sherif Yata Budaletina

    24 veljače, 2013 u 12:13 pm

    pa kad nas za 15 godina Apofis rokne…. 😀

  10. Flash Back

    24 veljače, 2013 u 12:28 pm

    0%

  11. Flash Back

    24 veljače, 2013 u 12:29 pm

    pa 90-tih su pogodili dvorišče … sve su promašili …

  12. Nikolina Karamarko

    24 veljače, 2013 u 3:35 pm

    pitanje je da li je 1908. pao meteorit ili je Tesla eksperimentirao 🙂
    a što se mene tiče, dok ne nađu ostatke na zemlji, pitanje je i da li je ovo nečije eksperimentiranje.. kao i ostali potresi i slične nepogode diljem zemlje

  13. Sanel Lerić

    24 veljače, 2013 u 4:47 pm

    Don´t happy, be worry!

  14. Markovac Nadia

    24 veljače, 2013 u 8:31 pm

    A ljudi se toliko trude uništavati jedni druge,…umjesto da samo malo pričekaju….koji asteroidić..

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Popularno

Znanost za početnike

Iako se s nama ne bi složila ekipa iz Flat Earth Societyja, Zemlja je okrugla. U redu, ne baš u pravom smislu riječi, ali...

Kemija

One nastaju u oblacima i to na temperaturama nižim od 0°C izravno iz vodene pare u zraku, a ne smrzavanjem vode kako se obično...

Znanost za početnike

Znanstvenici vjeruju da je u najvećem broju slučajeva uzročnik potresa mehanizam tektonike ploča, tj. kretanje litosferskih ploča i njihova međusobna interakcija.

Fizika

Jeste li oduvijek imali goruću želju putovati kroz vrijeme? Dobre vijesti! Putovanje kroz vrijeme je moguće. Zapravo, već to radite. Krećete se kroz vrijeme...

Fizika

Svima nam je dobro poznato da je Albert Einstein, jedan od najznačajnijih fizičara 20. stoljeća, bio uistinu zanimljiva i osebujna ličnost. No, jeste li...

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Svemir

Sitne čestice prikupljene s vrha planine na Antarktiku dokazi su da je meteorit širok više od 100 metara eksplodirao prije 430 000 godina i...

Svemir

Raketa Soyuz lansirana je s 36 satelita koji su proizvod britanske tvrtke OneWeb. Riječ je o satelitima koji će se pridružiti konstelaciji malih satelita,...

Svemir

Tim japanskih i francuskih znanstvenika utvrdio je da je meteorit nekad bio lava, ali da se ohladio i pretvorio u krut objekt

Svemir

Spomenuti dogovor nije iznenađenje s obzirom na to da su odnosi između Roscosmosa i NASA-e u posljednje vrijeme zahladili

Oglašavanje