Connect with us

Znanost

Foto: Pixabay/Izvor: Cosmo

Društvene znanosti

Konzervativci i liberali: Što ljudi više znaju o kontroverznim temama, to se manje slažu

Novo istraživanje pokazuje da su političke i vjerske orijentacije u snažnoj vezi s polariziranim pogledima na znanstvene konsenzuse (da ne kažemo istine).

No, i ta priča ima svoj zaplet: što je osoba obrazovanija u znanstvenom i literarnom smislu, to su njeni pogledi više polarizirani. Ova zbunjujuća otkrića iznesena su u radu objavljenom u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, a rad potpisuju Caitlin Drummond i Baruch Fischoff sa Sveučilišta Carnegie Mellon.

Znanstvenici su proučavali podatke Općeg društvenog upitnika (eng. General Social Survey) o stavovima Amerikanaca o šest kontroverznih tema: ljudska evolucija, Veliki prasak, istraživanje matičnih stanica, antropogene klimatske promjene, genetski modificirana hrana i nanotehnologija. U prve četiri teme ispitanici su značajno polarizirani, u zadnje dvije nešto manje.

Ispitanici koji su se identificirali kao politički i religiozno konzervativni s većom vjerojatnošću su odbijali znanstvene konsenzuse o ovim polariziranim temama, odnosno temama oko kojih su mišljenja ljudi vrlo podijeljena; oni koji su se identificirali kao liberali u puno većoj mjeri prihvaćaju konsenzuse znanosti.



Zbunjujući dio rezultata, rekla je Drummond, leži u činjenici da su „pojedinci s višim obrazovanjem i znanjem znanosti više polarizirani“. Kad se govori o temama poput klimatskih promjena i evolucije, konzervativci koji imaju više znanja vjerojanije će odbaciti znanstvene konsenzuse, a liberali će ih vjerojatnije prihvatiti.

Za druge teme, poput genetski modificirane hrane, koje su kontroverzne ali „nisu postale dio većih društvenih konflikata koji sada pogađaju američko društvo“, Drummond i Fischoff nisu pronašli poveznicu između obrazovanja i polarizacije.

Kako ovo objasniti? Jedan model koji autori predlažu je „motivirano razmišljanje“; ovaj model tvrdi da su „pojedinci s više znanja spretniji u interpretaciji dokaza kako bi poduprli svoje preferirane zaključke“. Autori nagađaju i da „ljudi s višim stupnjem obrazovanja vjerojatnije znaju kada su njihove političke i vjerske zajednice odabrale stranu, i zato znaju i što bi trebali misliti (ili reći) kako bi zadržali svoj identitet“.

Ovo, naravno, ima značajan utjecaj na komunikacijska nastojanja u znanosti. Drummond tvrdi da bi „komunikacija u znanosti po pitanju polariziranih tema trebala u obzir uzeti ne samo znanost, nego i njen kontekst i implikacije koje ima za ono što je ljudima bitno, poput njihovih političkih i vjerskih identiteta“. Iako je ovo pragmatičan stav, mogao bi ostaviti gorak okus u ustima onima koji misle da bi znanost trebala stajati ili pasti ovisno o svojim epistemološkim zaslugama.

Jedna pozitivna stvar koju je pokazalo ovo istraživanje: veće povjerenje u znanstvenu zajednicu u vezi je s većim slaganjem sa znanstvenim konsenzusom. Možda bi, dakle, znanstvenici i apologeti znanosti trebali raditi na izgradnji takvog povjerenja, s obje strane prostorije.

1 komentar

1 komentar

  1. Marko Martinović

    listopad 16, 2017 kod 5:25 pm

    Vrlo površno

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Više u Društvene znanosti

Popularno

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh