Connect with us

Znanost

Biljke i životinje

Konzervatorske akcije pomažu kralježnjacima, ali ni približno dovoljno

Dr. Jack Musick, emeritus profesor na Virginia Institute of Marine Science, nadzirao je globalno istraživanje koje upućuje na to da je oko 33 posto vrsta morskih pasa, morskih golubova i raža ugroženo a kojima prijeti i izumiranje.

Istraživanje je dio glavne nove studije o kralješnjacima International Union for Conservation of Nature (IUCN) svjetske najstarije i najveće mreže za zaštitu okoliša. IUCN istraživanje pokazuje da su konzervacijska djelovanja koristila nekolicini vrsta kralješnjaka diljem svijeta tijekom posljednjih nekoliko desetljeća, ali je to premalo i daleko od sporog ukupnog naglog porasta broja ugroženih vrsta. Sažetak istraživanja: “Utjecaj konzervacije na status kralježnjaka Svijeta”, pojavit će se u ovotjednom broju vodećeg časopisa Science. Istraživanje se temelji na nadolazećim procjenama IUCN Red List, svjetskog standarda za ocjenu stanja vrsta. Kategorije Crvenog popisa se kreću od “najmanje zabrinjavajućih” do “gotovo ugroženih”, “osjetljivih”, “ugroženih”, “kritično ugroženih”, “izumrlih u divljini” i “izumrlih”.

Smještaj u kategoriji odražava brojnost vrste, stopu reproduktivnosti, geografsko područje i druge takve faktore. Kategorija “nedovoljno poznata” sadrži vrste za koje postoje neadekvatne informacije o procjeni rizika od izumiranja, temeljenog na distribuciji, statusu populacije ili temeljenog na oba čimbenika. Musick je bio supredsjednik IUCN Shark Specialist Group iz 1997.-2006.godine, a trenutno služi kao zamjenik predsjednika – Science. Bila je upravo ta uloga u kojoj je nadgledao procjenu Crvenog popisa morskih pasa, morskih galebova i raža međunarodnog tima s više od 100 stručnjaka. Tim je procijenio gotovo svih 1168 opisanih vrsta tih riba hrskavičnjača.

Rad tima pokazuje da je 345 od 1044 vrsta riba hrskavičnjača, koje su proučavane, dakle (33%) njih “ugroženo”, široko grupiranje koje uključuje vrste koje su u kategorijama “osjetljivih”, “ugroženih” i “kritično ugroženih”. Musick upozorava da je procjenjivanje točne razine ugroženosti za ribe hrskavičnjače otežano zbog velikog broja grupe “nedovoljno poznatih” vrsta, ima za posljedicu težinu i visoke cijene uzorkovanja tih podvodnih stvorenja. On kaže da se istraživači bave s tom neodređenošću primjenom triju različitih tehnika procjenjivanja: ona koja vjerojatno podcjenjuje ugroženost uz pretpostavku da niti jedna od `nedovoljno poznatih vrsta nije ugrožena, ona koja vjerojatno precjenjuje ugroženost uz pretpostavku da su sve `nedovoljno poznate` vrste ugrožene , i ona između njih koja pretpostavlja da `nedovoljno poznate` vrste imaju isti udio ugroženih vrsta kao i one u kategoriji “s dovoljno podataka”.

Musick je uvjeren u onu srednju tehniku koja predstavlja najbolju procjenu (33% vrijednosti navedene ranije). Pretpostavka da vrste-`nedovoljno poznate` nisu ugrožene daje procjenu ugroženosti od 17%; pod pretpostavkom da sve ugrožene vrste daje procjenu od 64%. Procjena pokazuje da se ugroženost riba hrskavičnjača (i drugih kralježnjaka) javlja uglavnom u tropima, regijama u kojima se veliki broj vrsta s ograničenom distribucijom podudara s intenzivnim ribarstvom. IUCN-ova procjena riba hrskavičnjača uključuje podatke iz VIMS Shark Survey, koji mjesečno posjećuju Chesapeake Bay i obalne vode Virginie od svibnja do listopada. Osnovao ju je Musick 1973. godine, a sada je to studija o populaciji morskih pasa koja je neovisna o ribarstvu i studija s najdužim trajanjem u svijetu. Kako bi smanjili ugroženost riba hrskavičnjača, Musick i njegovi koautori poduzeli su brojne konzervacijske akcije. To uključuje zaštitu staništa, upravljanje lovom i trgovinom, donošenje novih zakona i političkih mjera, te poboljšane svijesti i obrazovnih kampanja.

Ostali kralježnjaci
IUCN istraživanje, pod vodstvom dr. Michael Hoffmana, člana IUCN`s Species Survival Commission, također je brojalo brojnost vrsta sisavaca, ptica i vodozemaca u svakoj kategoriji Crvene liste u različitim intervalima tijekom posljednjih nekoliko desetljeća (1988., 1994., 2000. , 2004. i 2008. godine za ptice, 1996. i 2008. godine za sisavce, i 1980. i 2004. godine za vodozemce). Ukupno 25.780 vrsta kralježnjaka je na listi IUCN-ovoj Crvenoj listi; jedna petina od svih poznatih vrsta te raznolike i važne skupine. Njihovi rezultati, izračunali su kao što su i promjene u “Red List Index” pokazale da je 156 vrsta sisavaca, 223 vrsta ptica i 662 vrste vodozemaca svaka mijenjala barem jednu kategoriju Crvene liste bliže istrebljenju tijekom razdoblja procjenjivanja. U prosjeku, 52 vrste sisavaca, ptica i vodozemaca promijenilo je jednu kategoriju bliže kategoriji `izumiranja` svake godine. (Nedostatak dugoročnih podataka sprječava slične procjene za morske pse, morske galebove i raže).

Studija je također pokazala da su ti trendovi bili još izraženiji u odsutnosti nedavnih konzervacijskih akcija, koje su bile odgovorne za sve slučajeve, osim za ona 4 od 68 slučajeva u kojima su vrste kralježnjaka promijenile barem jednu kategoriju dalje od kategorije `izumiranja` (četiri iznimke su bila poboljšanja koja proizlaze iz prirodnih procesa, kao što je samoobnova staništa.) Autori pišu “IUCN procjena za Crvenu listu svijeta vrsta kralježnjaka pokazuje trend mreže prema povećanom riziku od izumiranja, ali taj trend bi bio izraženiji u nedostatku konzervacijskih akcija . ” Oni su dodali da su “trenutni napori u konzervaciji ostali nedovoljni za zaustavljanje glavnih pokretača gubitka bioraznolikosti u tim grupama [kralježnjaka] : ekspanzije poljoprivrede, sječe drva, prekomjerno iskorištavanje i invazivne strane vrste”

Izvor: Virginia Institute of Marine Science

Life is a sexually transmitted disease and there is a 100% mortality rate.

Ostavi komentar

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Biljke i životinje

Popularno

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh