Connect with us

Znanost

Neandertalac
Foto: Špilja Vindija (Izvor: Wikimedia Commons)

Arheologija i paleontologija

Kosti neandertalca pronađene kod Varaždina otkrile zanimljivu povezanost s modernim čovjekom

Kosti neandertalca pronađene pored Varaždina otkrile su dosad nepoznatu istinu o našim precima i njihovoj povezanosti s modernim čovjekom.

Neandertalac, odnosno njegove kosti pronađene 1980. godine u špilji Vindija kod Varaždina znanstvenicima su omogućile nove spoznaje o našim precima i njihovoj vezi s modernim čovjekom.

Ovaj je fosil znanstvenicima od velike vrijednosti zbog očuvanosti i prisutnosti velikog dijela neandertalskog DNK, ali i zbog činjenice da pripada ženi koja je na ovom području živjela prije otprilike 52.000 godina, samo 12.000 godina prije nego što je neandertalac izumro. Dosad su se kvalitetni podaci mogli dobiti uglavnom iz ostataka neandertalca koji je živio u planinama Altai u Sibiru prije otprilike 122.000 godina.

Novi podaci upućuju na to da je žena čiji su ostaci pronađeni u Vindiji bila povezanija s neandertalcima koji su se razmnožavali s Homo sapiensima koji su iselili iz Afrike, nego ostaci osobe iz Sibira. To je znanstvenicima omogućilo identifikaciju 10-20 % više neandertalske DNK prisutne u modernom čovjeku.

Sekvencioniranjem genoma iz kostiju pronađenih kod Varaždina, otkriveno je kako genom modernog čovjeka sadrži između 1.8 i 2.6 % neandertalskog DNK. To je mnogo više od ranijih procjena koje su se kretale između 1.5 i 2.1 %.



Razmnožavanjem neandertalaca i Homo sapiensa koji su iselili iz Afrike, nastale su varijacije u genima koje uvelike utječu na biologiju današnjeg čovjeka. One su povezane s depresijom, zgrušavanjem krvi, ovisnostima i debljinom. Zahvaljujući analizi veće količine neandertalske DNK u modernom čovjeku koju je omogućio fosil iz Vindije, otkrivene su i druge genske varijacije koje danas utječu na razinu vitamina D i kolesterola u krvi, ali i na poremećaje u prehrani, količinu masnog tkiva, reumatski artritis i šizofreniju.

Način života i okoliš u kojem živimo danas mnogo se razlikuje od onoga u vrijeme neandertalaca. Povećano zgrušnjavanje krvi, primjerice, bilo je neophodno za preživljavanje neandertalaca koji su se bavili lovom i koji su umirali mladi. Danas je to poremećaj koji je opasan i može dovesti do srčanog ili moždanog udara.

Babuške su zle.

Ostavi komentar

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Više u Arheologija i paleontologija

Popularno

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh