Connect with us

Znanost

Evolucija

Krokodili i nilski konji kao ‘hrana za mozak’

Vaša je majka bila u pravu, riba je stvarno “hrana za mozak”. I čini se da su to nekako znali čak praljudi koji su živjeli prije 2 milijuna godina.

Tim istraživača koji je uključivao i geologinju Naomi Levinu s Johns Hopkins University otkrio je da su rani hominidi koji živjeli u današnjoj sjevernoj Keniji jeli hranu šireg spektra nego što se to prije mislilo, uključujući i ribe i vodene životinje, kao što su kornjače i krokodili. Bogata proteinima i hranjivim tvarima, ta je hrana možda imala ključnu ulogu u razvoju većeg mozga u naših predaka, mozga koji je nalik više današnjem ljudskom, za koji neki antropolozi vjeruju da se dogodio prije oko 2 milijuna godina, piše u istraživačkom radu.

“S obzirom na to da razvijanje većeg mozga zahtijeva mnogo hranjivih tvari i kalorija, antropolozi su zaključili da je dodavanje mesa u prehranu bilo ključno za razvoj većeg mozga“, rekla je Levin, docentica na Morton K. Blaustein Department of Earth and Planetary Sciences at Johns Hopkins` Krieger School of Arts and Sciences. “Prije nikada nismo imali tako mnoštvo podataka koji zapravo pokazuju veliku raznolikost životinjskih izvora kojima su praljudi imali pristup.” Levin je bila glavna geologinja u timu, koji je uključivao znanstvenike iz Sjedinjenih Država, južne Afrike, Kenije, Australije i Velike Britanije. Članak o tom istraživanju objavljen je nedavno u Proceedings of the National Academy of Sciences i nudi prvi dokaz ikad o takvoj raznolikoj prehrani među ranim praljudima.

U 2004. godini, tim je otkrio 1.95 milijuna staro mjesto u sjevernoj Keniji i proveo tamo četiri godine iskapajući ga, s rezultatom tisuća fosiliziranih kostiju i alata. Prema glavnom autoru rada Davidu Braunu s University of Cape Town (južna Afrika), mjesto je pružilo prave uvjete za očuvanje tih vrijednih artefakata. “Na mjestima u današnje vrijeme, često se smatramo sretnima ako pronađemo ikoju kost povezanu s kamenim alatom. Ali ovdje, pronašli smo sve, od kostiju malih ptica do kosti noge nilskog konja”, rekao je Braun.

Očuvanje artefakata je bilo tako izvanredno da je u stvari dozvolilo timu da detaljno i točno rekonstruira okoliš, identificirajući brojne fosilizirane ostatke biljaka i izumrlih vrsta koje su bile znak da su ti rani ljudi živjeli u mokrom – a možda čak i u močvarnom – okolišu. “Rezultati stabilne izotopne analize fosilnih zubi pomogli su poboljšati našu sliku paleontološkog okoliša toga mjesta, govoreći nam da se većina sisavaca na tom mjestu hranila travnatim, dobro navodnjenim resursima”, kazala je Levin. “Danas, regija Turkana u sjevernoj Keniji je izrazito suha i gruba okolina. Dakle, jasno je da je okoliš ovog surovog mjesta bio dosta drugačiji prije 1.95 milijuna godina – to je mjesto bilo mnogo vlažnije i bujnije.”

Koristeći razne tehnike, tim je mogao doći do zaključka da su hominidi mesarili najmanje 10 individualnih životinja – uključujući kornjače, ribe, krokodile i antilope – na tom mjestu za obroke. Urezi pronađeni na kostima upućuju na to da su hominidi koristili jednostavno kameno oruđe oštrih rubova kako bi mesarili svoj plijen. “Nije nam jasno kako su rani ljudi pribavili i procesirali to meso, ali najvjerojatnije su ga jeli sirovo“, rekla je Levin. Tim je teoretizirao da je mokar i močvarni okoliš dao ranim praljudima način za povećanje proteina u njihovoj prehrani (i time razvoj većih mozgova), dok su vjerojatno izbjegavali kontakt s većim zvijerima, kao što su hijene i lavovi.

Izvor: Johns Hopkins University

Life is a sexually transmitted disease and there is a 100% mortality rate.

Ostavi komentar

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Evolucija

Popularno

Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh