Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Astronomija

Kuiperov pojas

Područje koje nazivamo Kuiperovim pojasom proteže se iza Neptuna, pa do 50 astronomskih jedinica od Sunca i predstavlja nepregledan rezervoar smrznutih i stjenovitih tijela od kojih neka svojom veličinom pariraju najvećim asteroidima asteroidnog pojasa.

Najveći medu njima, Quaoar ima 1300 km u promjeru i veći je za 50 km od Plutonovog mjeseca Charona. Ima tu i raznih misterioznih dvostrukih objekata, budućih kometa i minijaturnih objekata raznih kompozicija i boja. U zadnje vrijeme, znanstvenici se polako okreću tezi da je Pluton, zajedno sa svojim mjesecom Charonom, zapravo član Kuiperovog pojasa.

Pravo istraživanje Kuiperovog pojasa počelo je 1993. kada su pronadena 4 nova objekta. U to su vrijeme najbolji teleskopi mogli zapaziti blijedi sjaj objekta 22. magnitude. Već sljedeće godine nađeno ih je dvadesetak, a danas, 11 godina kasnije, poznato nam ih je preko tisuću. Čini se da se mogu podijeliti u tri veće skupine:

1. jedni se gibaju na udaljenosti od 30 do 50 astronomskih jedinica od Sunca u specifičnoj rezonanciji sa Neptunom (2:3), a nazivaju se plutoidi;
2. druga skupina su klasični objekti Kuiperovog pojasa i gibaju se u pojasu od 30 – 50 a.u. od Sunca, ali bez ikakve rezonancije;
3. u treću skupinu spadaju objekti sa jako ekscentričnim orbitama koji u afelu pobjegnu do 1000 a.u. od Sunca.

Ukupna masa koja je danas akumulirana u Kuiperovom pojasu iznosi 0.5 – 1 masa Zemlje, ali znanstvenici smatraju da to nije uvijek bilo tako. Naime, da bi se formirali objekti kakvi danas tamo postoje, pojas je morao sadržavati oko 50 sadašnjih masa. Provedene simulacije pokazuju da se od pojasa mogao stvoriti planet veličine Zemlje ili Marsa, ali taj je proces prekinut pojavom Neptuna. On je gravitacijski utjecao na pojas, slično kao što Jupiter utječe na asteroidni pojas.

Pod Neptunovim utjecajem sudari izmedu većih komada u pojasu postali su vrlo nasilni i djelovali su destruktivno, a ne konstruktivno. Sitnija prašina koja je nastajala sudarima mogla je lako biti odnesena u međuzvijezdani prostor djelovanjem Sunčeve radijacije. Slični procesi primjećeni su i kod nekih drugih zvijezda, kao što su Vega, Beta Pictoris ili Fomalhaut. Nakon što se zvijezda pokrije okultirajućim diskom, oko nje se, na udaljenosti koja odgovara Kuiperovom pojasu, javlja blijedi prašinasti disk.

Sljedećih nekoliko godina obećava mnogo. NASA je nedavno lansirala SIRTF, infracrveni teleskop koji ce moći izmjeriti albedo (mjeru odbijanja svjetlosti neke površine, odnosno općenito omjer odbijenog i primljenog elektromagnetskog zračenja, od izvora, npr. Sunca) i dijametar nekih objekata u pojasu. Moći će, takoder, i mjeriti njihovu površinsku temperaturu preko koje možemo bolje shvatiti i njihovu kompoziciju. U isto vrijeme, Hubble bi trebao raditi na točnijem određivanju orbita nekih objekata. No, čak ni to nam neće dati ništa više od zamućenih karata površine. Bolje rezultate može dati jedino posjet svemirskom letjelicom. Što se toga tice, NASA je objavila da je u planu misija nazvana “New Horizons Pluto – Kuiper Belt” (PKB) koja bi trebala prići Plutonu 2015. godine.

Ostavi komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Popularno

Znanost za početnike

Iako se s nama ne bi složila ekipa iz Flat Earth Societyja, Zemlja je okrugla. U redu, ne baš u pravom smislu riječi, ali...

Kemija

One nastaju u oblacima i to na temperaturama nižim od 0°C izravno iz vodene pare u zraku, a ne smrzavanjem vode kako se obično...

Znanost za početnike

Znanstvenici vjeruju da je u najvećem broju slučajeva uzročnik potresa mehanizam tektonike ploča, tj. kretanje litosferskih ploča i njihova međusobna interakcija.

Fizika

Jeste li oduvijek imali goruću želju putovati kroz vrijeme? Dobre vijesti! Putovanje kroz vrijeme je moguće. Zapravo, već to radite. Krećete se kroz vrijeme...

Fizika

Svima nam je dobro poznato da je Albert Einstein, jedan od najznačajnijih fizičara 20. stoljeća, bio uistinu zanimljiva i osebujna ličnost. No, jeste li...

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Planete i mjeseci

Do prije samo nekoliko desetljeća, Pluton je smatran posljednjim članom Sunčeva sustava, iza čije orbite se krilo tamno, pusto prostranstvo. Astronomi su još od...

Planete i mjeseci

Nakon što se već godinu dana govorilo o tome, stigla je službena potvrda: letjelica američke svemirske agencije NASA-e, New Horizons, dobila je novi cilj...

Planete i mjeseci

Još od otkrića Plutona davne 1930. godine, on je smatran devetim planetom Sunčeva sustava. Taj uvriježen pogled na objekte u orbiti oko naše zvijezde...

Planete i mjeseci

Kad je sonda New Horizons u srpnju ove godine prošla pokraj Plutona, očekivale su se fotografije mrtvog, nezanimljivog svijeta. Danas, s pristiglom petinom ukupnih...

Oglašavanje