Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Biotehnologija

Laboratorijski proizvedena krv u Velikoj Britaniji

8939803098398

Iako se broj dobrovoljnih darivatelja povećao tijekom proteklog desetljeća, u cijelom svijetu još uvijek manjkaju zalihe krvi. Dakle, ako veći broj darivatelja nije popravio taj problem, znanstvenici moraju pronaći drugo rješenje kako bi išli ukorak s potražnjom. Jedna mogućnost koju znanstvenici istražuju je uporaba sintetičkih krvnih nadomjestaka, koji se, ako njihova implementacija bude uspješna, potencijalno mogu dati svakom pacijentu kojem je krv potrebna, bez obzira na krvnu grupu.

Drugi, manje umjetni pristup mogao bi biti proizvodnja zaliha crvenih krvnih stanica u laboratoriju, a već za nekoliko godina trebali bismo dobiti prve rezultate kliničkih istraživanja. Prema britanskom Zavodu za javno zdravstvo, klinička istraživanja provodit će se do 2017. godine i uključivat će ​​transfuzije malih količina, samo nekoliko žličica, u laboratoriju proizvedene krvi kod jedne skupine volontera, a uspoređivat će se s drugom grupom koja će primiti krv dobrovoljnih darivatelja. To bi znanstvenicima trebalo pokazati kakva je izdržljivost stanica primatelja i mogu li one izazvati bilo kakve negativne reakcije u tijelu. Znanstvenici se nadaju da će takva tehnika biti uspješna te da će se pokazati da su takve stanice sposobne ponašati se jednako kao i prava krv.

Iako u ovoj fazi još nije jasno precizirana tehnika kojom će se znanstvenici koristiti za proizvodnju tih stanica, izvijestili su da namjeravaju krenuti s matičnim stanicama uzetim iz koštane srži odraslih donora, a zatim ih potaknuti da se pretvore u crvene krvne stanice koristeći koktele kemikalija koji stimuliraju rast. Ako im to uspije, nadalje planiraju istražiti i neke druge metode koje će koristiti iste početne stanice, nazvane hematopoetske matične stanice, ali umjesto koštane srži, izvor će im biti pupčana vrpca.

Ranije se pokazalo da se oba ova izvora mogu koristiti za stvaranje funkcionalnih crvenih krvnih stanica u laboratoriju, ali problem s kojim se znanstvenici trenutno suočavaju je skaliranje. U ovom trenutku, znanstvenici se bore da bi proizveli puno više krvi od tek nekoliko žličica koliko trenutno uspijevaju proizvesti, a što nije dovoljno za transfuziju. Međutim, to bi svejedno moglo biti dovoljno da bi se pozitivno djelovalo na stanje pojedinaca s određenim krvnim problemima, kao što je primjerice anemija srpastih stanica.

„Namjera ovog postupka nije potpuna zamjena dobrovoljnog darivanja krvi, već pružanje specijalističkog liječenja određene skupine bolesnika”, zaključio je dr. Nick Watkins iz britanskog Zavoda za javno zdravstvo.

12 komentara

12 Comments

  1. Dragica Mocan

    16 srpnja, 2015 u 2:47 pm

    koja grupa!?

  2. Frane Peko

    16 srpnja, 2015 u 2:47 pm

    Sad će vampiri objaviti svoju prisutnost među nama.

  3. Damir Dado Paviša

    16 srpnja, 2015 u 3:34 pm

    bude krvavica!

  4. Arni Roglić

    16 srpnja, 2015 u 3:59 pm

    gluposti

  5. Bruno Slavonische Dalmatino

    16 srpnja, 2015 u 4:27 pm

    Već se desetak godina obavljaju ozbiljna istraživanja na tu temu i baš su britanski znanstvenici prvi sintetizirali umjetnu krv…davno. Još tehnologija nije tako razvijena da ju proizvode kao vino. Kad god tuča stuče grožđe vina uvijek na policama trgovina ima ?! 😀

  6. Darko Orlić

    17 srpnja, 2015 u 11:20 am

    SOTONORE

  7. Josip Žaper

    17 srpnja, 2015 u 12:45 pm

    Dakle, ne radi se o “umjetnoj krvi,” većo nadomjestcima za krv. Uostalom ,tko može sintetski proizvesti sve vrste krvnih stanica, kao i sve hormone i ostale signalno-nutritivne tvari?! Zasada je to samo u sferi SF-a!

  8. marko

    24 kolovoza, 2015 u 10:21 am

    pa otkud ovakvi komentatori na znanost portalu, vampiri, krvavice i sotonore? zašto se to ne briše? možemo li imati jedan portal gdje su inteligentni komentari i temelji za kvalitetne debate na teme? a ove komentatore bih zamolio da se suzdrže od komentiranja, i upute na stranicu 24sata. hvala.

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Biljke i životinje

Istraživači smatraju da bi antitijela ljame mogla pomoći u zaštiti onih koji do sad nisu bili zaraženi koronavirusom.

Bakterije i virusi

Iako su prethodna istraživanja pokazala kako unutar našeg genetskog koda postoje neaktivni virusi ili njihovi fragmenti, a koje smo dobili od naših predaka, tim...

Neuroznanost

O svom mozgu često mislimo kao o jednom velikom organu unutar naših lubanja, no on se zapravo sastoji od mnogo malih struktura koje nam...

Psihologija

Tijekom više od pet proteklih desetljeća provođena su temeljita istraživanja o preferencijama žena, odnosno tražen je odgovor na pitanje što to točno nekog muškarca...

Oglašavanje