Connect with us

Znanost

Geografija i geologija

LIDAR aplikacija u obalnoj morfologiji i procjeni prirodnih opasnosti

Znanstvenici iz Southampona zajedno s kolegama sa Novog Zelanda koristili su sofisticirane tehnike optičkog kartiranja kako bi identificirali i točno izmjerili promjene obalne morfologije koje su uslijedile nakon katastrofalne serije odrona.

“Naša otkrića važna su za procjenu geoloških opasnosti i smanjenje opasnosti za ljudska naselja” kaže geofizičar profesor Jon Bull iz Škole znanosti o oceanima i Zemlji Sveučilišta Southampton zasnovana pri Nacionalnom oceanografskom centru u Southamptonu. Matata je mali obalni grad koji se nalazi u zaljevu Plenty na sjevernom rubu sjevernog otoka Novog Zelanda, u blizini vrlo aktivne vulkanske zone. 18. svibnja 2005. godine grad je bio preplavljen razarajućim tečenjem rastresitog materijala. Ovo tečenje nastalo je uslijed obilnih kiša koje su pokrenule rasprostranjeno klizanje u slijevovima tokova Awatarariki i Waitepuru na strmim uzvisinama iza grada.

Tečenje rastresitog materijala je klizanje vodom zasićenog materijala koji teče vrlo brzo niz kanale strmih strana. U slučaju događaja u Matati iz 2005. kameni blokovi, klade i ostali rastresiti materijali bili su prenošeni vodenim tokovima, koji su također odnosili automobile ili čak čitave zgrade, iako srećom nitko nije poginuo. Materijal je s vremenom stigao do obale gdje se nataložio u obliku velike sedimentne naslage u obliku lepeze. Kako bi bolje razumjeli kompleksni obrazac taloženja sedimenata, istraživači su usporedili informaciju dobivenu tehnikom poznatom pod imenom Tehnologija detekcije svjetlosti i određivanja dometa (LIDAR) prije i nakon događaja iz 2005.

“LIDAR koristi vrijeme potrebno reflektiranoj svjetlosti da se vrati od objekata ili površina kako bi odredio domet, na sličan način kao što to čini radar. Može se koristiti u praćenju razvoja obale i za identifikaciju i precizno mjerenje promjena reljefnih oblika nastalih zbog geoloških događaja kao što su odronjavanja” objašnjava Helen Miller koja je radila na projektu tijekom svog diplomskog projekta i sada je studentica doktorskog studija pri Southamptonu. Na temelju LIDAR-a, zapisa svjedoka, terenskih istraživanja i premjera dobivenih zračnim snimcima, istraživači procjenjuju da je tok rastresitog materijala kojem je izvor bio u toku Awatarariki prenio barem 350 000 kubnih metara materijala.

Istraživači su mogli detaljno kartirati tok sedimenata, zajedno s promjenama koje je uzrokovala operacija čišćenja i stvaranje umjetnih nasipa nakon pojave tečenja materijala. Njihova promatranja pokazuju da je konačni izgled istaloženog materijala u obliku lepeze, kao i prostorne razlike u stvaranju i postojanosti, bio pod velikim utjecajem postojećih fizičkih značajki prostora, kao što su pješčane dine. “Korištenje LIDAR-a u analizi opasnosti od tečenja materijala još je uvijek u začecima, no ima za prednost to što da je sinoptički pogled na veliko područje” kaže Bull. “Naša je studija jedna od prvih koje korsite usporedbu LIDAR podataka “prije i kasnije” kako bi procjenila promjene obalne morfologije.”

Izvor: National Oceanography Centre, Southampton (UK)

Life is a sexually transmitted disease and there is a 100% mortality rate.

Ostavi komentar

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Geografija i geologija

Popularno

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh