Connect with us

Znanost

Yoo Lab

Biotehnologija

Ljudske stanice kože izravno reprogramirane u moždane stanice

89038093980

Znanstvenici su opisali način na koji se može prevesti ljudske stanice kože izravno u specifični tip moždanih stanica na koje utječe Huntingtonova bolest, odnosno nasljedni neurodegenerativni poremećaj, često smrtonosan za oboljele. Ono po čemu se njihova metoda ističe je to što nisu koristili matične stanice, kao što je to slučaj kod tradicionalnih metoda.

Istraživači s medicinskog sveučilišta u St. Louisu demonstrirali su da na taj način dobivene moždane stanice preživljavaju minimalno 6 mjeseci nakon što su injektirane u mozak miša, te osim toga one iskazuju i funkcionalna svojstva slična onima kod nativnih moždanih stanica.

Proizveli su specifičan tip moždanih stanica (medium spiny neurons) koje su bitne za kontrolu pokreta, jer Huntingtonova bolest utječe na te stanice, te dovodi do neželjenih kontrakcija mišića i opadanja kognitivnih sposobnosti. Pacijenti s takvih poremećajem žive u prosjeku oko 20 godina uz simptome koji se s vremenom pogoršavaju.

Gornja slika predstavlja stanice kože, koji se nakon izlaganja miRNK i signalnim molekulama (transkripcijskim faktorima) prevode u "medial spiny" neurone, što vidimo na slici ispod. (Credit: Yoo Lab)

Gornja slika predstavlja stanice kože, koji se nakon izlaganja miRNK i signalnim molekulama (transkripcijskim faktorima) prevode u “medial spiny” neurone, što vidimo na slici ispod. (Credit: Yoo Lab)

U istraživanju su korištene stanice kože odraslog čovjeka umjesto ljudskih ili mišjih stanica ranog razvoja. Takav pristup predstavlja nadu za buduće terapije jer daje mogućnost izravnog korištenja stanica pacijenata, čime se izbjegava rizik da takve stanice budu odbačene od strane imunološkog sustava.

Kako bi reprogramirali takve stanice, dr. Andrew S. Yoo i njegovi kolege izložili su stanice uvjetima koji su slični onima u mozgu. U stanicama kože nalaze se DNK upute kako se ponašaju moždane stanice ili bilo koji drugi tip stanice, ali su te regije gusto pakirane i nisu eksprimirane. Stoga su u smjesu stanica dodali mikro RNA molekule (miR-9 i miR-124), koje utječu na promjenu mašinerije pakiranja DNK. Takve miRNK molekule dovode do otvaranja gusto pakiranih regija DNK bitnih za moždane stanice, i tako omogućavaju ekspresiju gena nužnih da se stanica razvija i funkcionira kao moždana stanica.

Međutim, kako nije bilo potrebno dobiti bilo kakav tip moždanih stanica, već specifične moždane stanice, tzv. „medium spiny“ neurone, uz miRNK, stanice su izložili i signalnim molekulama karakterističnim za regije mozga u kojima se željeni tip stanica nalazi. To znači da je moguće dobiti razne tipove specifičnih stanica samo promjenom vrste signalnih molekula kojima ih izlažemo.

U svrhu istraživanja staničnih svojstava povezanih s Huntingtovom bolesti, istraživači uzimaju stanice kože oboljelih i na prethodno opisan način ih reprogramiraju. Također planiraju takve reprogramirane ljudske stanice injektirati u miševe s modelom Huntingtonove bolesti kako bi ispitali utjecaj na simptome, što predstavlja nadu da će se u budućnosti razviti učinkovitije terapije za liječenje.

Izvor: Washington University in St. Louis

Ostavi komentar

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Biotehnologija

Popularno

Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh