Connect with us

Znanost

Psihologija

Ljudski mozak lako pamti iznenađenja

Sjećate li se prilike u kojoj vas je netko posljednji put jako iznenadio? Vjerojatno da, zato što ljudski mozak posebno dobro pamti neobične događaje.

Ovom nerazjašnjenom pojavom pozabavili su se znanstvenici. Iznijeli su niz pretpostavki kako bi objasnili ovaj fenomen. Prema jednoj od njih neočekivani vanjski podražaj koji izaziva naše iznenađenje aktivira više moždanih centara. Prvenstveno reagira hipokampus, koji događaj pohranjuje u dugoročno pamćenje i nucleus accumbens, dio mozga koji ga povezuje s doživljavanjem zadovoljstva. Sjećanje koje uslijedi ostaje trajno. Provjera ovih pretpostavki nije bila moguća primjenom uobičajenih metoda za praćenje aktivnosti mozga. 

U novije vrijeme jedan tim istraživača se upustio i u takva ispitivanja. Bolesnike liječene od epilepsije i one liječene od depresije zainteresirali su za svoje ispitivanje te ih privoljeli za sudjelovanje. Bolesnicima sa epilepsijom su usadili elektrode u hipokampus, a onima s depresijom u accumbens jezgru. To je omogućilo snimanje elektroencefalograma (EEG) bolesnika. Na dobivenim slikama vide se promjene u mozgu koje se zbivaju u milisekundi, te daju mnogo više podataka nego li uobičajena metoda funkcionalne magnetske rezonancije, koja prati promjene svake sekunde. Studiju je vodio Nikolaj Axmacher s Njemačkog sveučilištu u Bonnu. 

Ispitanicima je pokazivan niz slika ljudskih lica na crvenoj podlozi u trajanju od nekoliko sekundi. U nastavku je prikazana slika kuće na zelenoj pozadini. Na EEG snimkama je praćeno brzo aktiviranje centara svaki put kada bi mozak uočio novi podražaj. Na temelju dobivenih snimki istraživači su uspjeli uočiti slijed zbivanja u hipokampusu i accumbens jezgri u skupini ispitanika. 

Axmacher i njegov tim su utvrdili da prikaz kuće na zelenoj podlozi djeluje na mozak ispitanika kao neočekivani i iznenađujući poticaj, koji aktivira hipokampus dva puta. Nakon prve aktivacije hipokampusa ubrzo je uslijedilo aktiviranje centra za zadovoljstvo – nucleusa accumbens, a zatim druga aktivacija hipokampusa. 

Rezultati ove studije su objavljeni u online izdanju časopisa Neuron od 24. veljače. 

Zašto je praćenje moždanih procesa tako važno za znanstvenike? “Naše pamćenje je vrlo selektivno,” izjavio je Axmacher. Unatoč veličini ljudskog mozga mi ne možemo pohraniti sva svoja iskustva. “Stoga samo važne informacije dobivaju podršku iz accumbens jezgre, kako bi ostale zapamćene kao događaji iz kojih se može naučiti nešto korisno.

Ipak, na neočekivano ponekad reagiramo potpuno drugačije, izbacivanjem događaja iz našeg sjećanja. To vrijedi za događaje koji nisu u skladu s našim poimanjem svijeta. Axmacher objašnjava da u takvom slučaju, “u suzbijanju neželjenih sjećanja kontrolu nad djelovanjem hipokampusa preuzima prednji dio kore velikog mozga”.

Implantacija elektroda u određene dijelove mozga omogućila je prikazivanje zbivanja s puno više pojedinosti, jer se bolje mogla pratiti brzina kojom se odvijaju procesi. “Međutim, i ona ima svoja ograničenja kojih moramo biti svjesni”, navodi Axmacher. “Ovakav način izravnog praćenja procesa u mozgu dobiven je pri ispitivanju bolesnika i samo dviju izdvojenih regija mozga”, što predstavlja ograničenje. Ipak, Axmacher i njegove kolege smatraju da rezultati dobiveni ovom studijom ne vrijede samo za oboljele već da prikazuju uobičajen put neuralnih aktiviranja i u zdravih ljudi.

Opisani rezultati ipak ne objašnjavaju kako i zašto se iznenađenja bolje pamte od nezanimljivih zbivanja. “Uočavanje neočekivane pojave/događaja vjerojatno aktivira daleko više moždanih regija od dva dosad ispitivana centra”, zaključuju autori studije. Toga se sjetite sljedeći put kad vas netko od znanaca iznenadi neočekivanim postupkom.

Scientific American

 

Nastavi čitati
Advertisement

Life is a sexually transmitted disease and there is a 100% mortality rate.

Ostavi komentar

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Psihologija

Popularno

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh