Connect with us

Znanost

Foto: Pixabay

Neuroznanost

Ljudsko pamćenje se može poboljšati uz moždani implantat

Je li ovo nada za one koji boluju od demencije?

Moždani implantati se već dugo istražuju i izgleda kao da je samo pitanje vremena kad će takvi uređaji biti spremni pomoći ljudima da prošire svoje kognitivne sposobnosti. Nedavno je profesor sa sveučilišta u Južnoj Kaliforniji (USC) demonstrirao upotrebu moždanog implantata za poboljšanje ljudskog pamćenja, a dotični uređaj bi mogao imati značajne učinke za liječenje jedne od najopakijih bolesti.

Dong Song je profesor biomedicinskog inženjeringa na USC-u, a svoja otkrića o ”memorijskoj protezi”je predstavio tijekom sastanka Društva za neuroznanost u Washingtonu. Prema izvještajima, taj uređaj je prvi koji je efikasno poboljšao ljudsko pamćenje. Kako bi testirali radi li uspješno taj izum, Song i njegov tim su imali pomoć 20 volontera kojima su ugrađene moždane elektrode za liječenje epilepsije.

Nakon ugrađivanja u volontere, Songov je uređaj mogao prikupljati podatke o njihovoj moždanoj aktivnosti tijekom testiranja osmišljenih da stimuliraju kratkoročno ili radno pamćenje. Znanstvenici su zatim odredili uzorak povezan s optimalnim performansama pamćenja i upotrijebili elektrode uređaja kako bi stimulirali mozak slijedeći taj uzorak tijekom kasnijih testiranja.

Temeljem njihovog istraživanja takva je stimulacija poboljšala kratkoročno pamćenje za oko 15% i radnu memoriju za oko 25%. Kada su znanstvenici slučajno stimulirali mozak, performanse su se pogoršale.”Pišemo neuralni kod kako bismo poboljšali funkciju pamćenja. To nikad prije nije bilo učinjeno”, pojasnio je Song.



Dok bi bolje pamćenje moglo biti korisno za studente tijekom ispita ili za one koji teže pamte imena, to bi sigurno moglo promijeniti život onima koji boluju od bilo kojeg oblika demencije ili Alzheimerove bolesti. Baš kao što je Bill Gates istaknuo prilikom najavljivanja planova o ulaganju 100 milijuna dolara vlastitog novca za istraživanja o Alzheimerovoj bolesti, ta bolest je višeslojni problem za koji se očekuje i da će se pogoršati.

Najveći faktor rizika za Alzheimerovu bolest je dob, gdje je nadmoćna većina oboljelih starija od 65 godina. Dok dostignuća u medicini kontinuirano produžavaju životni vijek, taj segment populacije ipak  dramatično raste, a očekuje se da će do 2030. godine čak 20% stanovnika SAD-a biti starije od 65 godina.

To povećanje broja potencijalnih pacijenata s demencijom može itekako biti skupo u financijskom i emotivnom smislu. U prošloj godini, ukupni troškovi zdravstvene zaštite i same dugotrajne njege za one koji boluju od raznih oblika demencije bili su procijenjeni na čak 236 milijardi dolara, a poznato je i to da što je ozbiljnije kognitivno oštećenje osobe – time je i veća stopa depresije kod obiteljskih skrbnika.

Dakako, potrebna su daljnja istraživanja prije nego što bi se Songov uređaj mogao odobriti za liječenje Alzheimerove bolesti, ali ukoliko bi mogao pomoći tim pacijentima da povrate bar dio izgubljene funkcije pamćenja, to ne bi samo utjecalo na pacijente, nego i njihove obitelji, kao i ekonomiju u cjelini.

Nastavi čitati

Negdje, nešto nevjerojatno čeka da bude otkriveno.

1 komentar

1 komentar

  1. Kan

    studeni 21, 2017 kod 8:14 pm

    Transhumanizam. Ne, hvala!

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Neuroznanost

Popularno

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh