Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Oboljenja i poremećaji

Loza virusa AIDS-a je mnogo starija no što se dosad mislilo

Predak HIV-a koji inficira majmune tisućama je godina stariji no što se dosad mislilo, što upućuje na zaključak da HIV, uzročnik AIDS-a, neće tako skoro prestati ubijati ljude, navodi se u studiji istraživača s University of Arizona i Tulane Universityja.

Virus imunodeficijencije kod majmuna, odnosno VIM, star je najmanje 32.000 do 75.000 godina, ako ne i stariji, navodi se u genetskim analizama jedinstvenih VIM sojeva utvrđenih kod majmuna na otoku Bioko, nekadašnjem poluotoku odvojenom od afričkog kopna nakon ledenog doba, prije više od 10.000 godina. Istraživanje, koje se pojavljuje u broju časopisa Science od 17. rujna, dovodi u pitanje dosadašnja sekvencioniranja DNK podatka koja procjenjuju starost virusa na tek nekoliko stotina godina. Rezultati istraživanja imaju implikacije za HIV. VIM, za razliku od HIV-a, ne uzrokuje AIDS kod većine svojih primata domaćina. Ako su VIM-u bile potrebne tisuće godina da dosegne primarno ne-smrtonosno stanje, HIV pouzdano neće u skorije vrijeme slijediti navedenu putanju.

“HIV se ne uklapa u cjelokupnu sliku ponajviše iz razloga što sve ostale vrste virusa imunodeficijencije uzrokuju znatno manji mortalitet njihovih domaćina”, rekao je Michael Worobey, profesor na odsjeku za ekologiju i evolucijsku biologiju pri University of Arizona koji je proveo istraživanje zajedno s virologom Prestonom Marxom s Tulane Universityja. “Dakle, bez obzira na to što je VIM relativno nova pojava u društvu, kao što se dosad mislilo, očito je u kraćem vremenskom roku postigao znatno nižu virulenciju”, rekao je Worobey. “No naše spoznaje ukazuju na suprotno. Dođe li do razvoja niže virulencije HIV-a, to se sigurno neće dogoditi u skorije vrijeme.”

Studija je također postavila pitanje o porijeklu HIV-a, za kojega znanstvenici vjeruju da se razvio iz VIM-a. Ako su tisućama godina ljudi bili izloženi majmunima zaraženima VIM-om, zašto je do epidemije HIV-a došlo tek u 20. stoljeću? “Nešto se dogodilo u 20. stoljeću što je promijenilo relativno benigni majmun-virus u nešto kudikamo potentnije, sposobno pokrenuti epidemiju. Ne znamo koji je to bio potencijalni okidač, no sigurno je postojao,” rekao je Marx. Pronalazak sojeva virusa zarobljenih na otoku Bioko doveo je do dugogodišnje rasprave, rekao je Worobey.

“To je poput pronalaska okamenjenog komada virusne evolucije”, kazao je. “Imamo ovaj otočić koji otkrivajući tragove o VIM-u kao da nam govori, “Staro je.” Sada sa sigurnošću možemo reći da su ljudi bili izloženi VIM-u dosta dugo vremena, vjerojatno stotinama tisuća godina.” “Obnavljajući evolucijsku prošlost uspoređivanje gene tih virusa čini se poput promatranja oceana”, rekao je Worobey. “Možete vidjeti daleko, no ne znate što se krije iza obzora. U nekom trenutku u prošlosti ne znate što se dogodilo. Postoji mnoštvo oceana koje jednostavno ne možete otkriti služeći se metodama korištenima u pokušaju izazivanja odnosa među tim patogenima.” Prema Worobeyu, VIM se proširio diljem afričkog kontinenta prije no što se otok Bioko odvojio od kopna, pred oko 10.000 godina. “Kada se to dogodilo, virusi u to vrijeme aktivni postali su izolirani od virusnih sojeva na afričkom kopnu,” rekao je.

Marx, virolog na Tulane National Primate Research Centeru, testirao je vlastitu teoriju o dalekoj starosti VIM-a, istražujući uzorke DNK populacije majmuna izoliranih tisućama godina. Njegov istraživački tim prikupio je uzorke mesa Bioko pavijana (Mandrillus leucophaeus). Znanstvenici su pronašli četiri različita soja VIM-a visoko genetski divergentna za razliku od onih pronađenih na kopnu. Worobey je potom usporedio DNK sekvence virusa s pretpostavkom da su otočki sojevi evoluirali uslijed izolacije koja je nastupila pred više od 10.000 godina. Računalno modeliranje pokazalo je da je stopa mutacija bila kudikamo sporija no što se mislilo, što ukazuje na činjenicu da je virus star između 32.000 i 75.000 godina. Ovi podaci odredili su tako najnoviju minimalnu starost VIM-a, premda je moguće da bi virus mogao biti i stariji, rekao je Marx. Worobey je istaknuo da istraživanje utječe na čitav niz patogena sklonih nagloj evoluciji.

“Naše metode značajne su u pogledu opisivanja i predviđanja kratkoročnih promjena u virusima poput virusa gripe ili HIV-a, no na dužu stazu posljedične zaključke trebalo bi donositi sa zadrškom. Utvrdili smo značajan raskorak između nagle evolucije po kojoj su ti patogeni poznati i nevjerojatnog stupnja očuvanosti koji smo zatekli.” “Mogućnost proučavanja tih virusa u izoliranom okruženju jedinstvena je prilika”, dodao je. “Prema našim spoznajama, otok Bioko zaista je jedinstvena pojava u svijetu”, rekao je Worobey. “Nigdje drugdje nismo uspjeli provesti dugotrajnu kalibraciju. Pojedine vrste primata na Bioku imaju po tek nekoliko stotina članova i stoga bi mogle izumrijeti u skoroj budućnosti. Za deset do dvadeset godina vjerojatno ne bismo bili u stanju provesti ovo istraživanje.” “Kada samo promatram pogled tih životinja, imajući na umu da u sebi nose preteče HIV-a, protrnem.”

Izvor:University of Arizona

Ostavi komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Popularno

Znanost za početnike

Iako se s nama ne bi složila ekipa iz Flat Earth Societyja, Zemlja je okrugla. U redu, ne baš u pravom smislu riječi, ali...

Kemija

One nastaju u oblacima i to na temperaturama nižim od 0°C izravno iz vodene pare u zraku, a ne smrzavanjem vode kako se obično...

Znanost za početnike

Znanstvenici vjeruju da je u najvećem broju slučajeva uzročnik potresa mehanizam tektonike ploča, tj. kretanje litosferskih ploča i njihova međusobna interakcija.

Fizika

Jeste li oduvijek imali goruću želju putovati kroz vrijeme? Dobre vijesti! Putovanje kroz vrijeme je moguće. Zapravo, već to radite. Krećete se kroz vrijeme...

Fizika

Svima nam je dobro poznato da je Albert Einstein, jedan od najznačajnijih fizičara 20. stoljeća, bio uistinu zanimljiva i osebujna ličnost. No, jeste li...

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Znanost za početnike

Danas, kad je promiskuitetan život postao gotovo pa norma, važnije je od svega educirati se što vas sve može dočekati ujutro poslije seksa s...

Oboljenja i poremećaji

Uspješna terapija možda izazove konačan pad HIV-a

Zdravlje i Medicina

Martin Shkreli ima konkurenciju: australski mladi studenti proizveli su jeftinu verziju njegovog lijeka.

Bakterije i virusi

Upuštanje u nezaštićene seksualne odnose može povećati rizik od prenošenja različitih sojeva virusa HIV-a koji uzrokuje AIDS. Jednom kada se nađe u domaćinu, ovaj...

Oglašavanje